Želite pročitati objavu ukratko?
AI sažetak
Rusija je tokom razgovora o okončanju rata u Ukrajini navodno iznijela zahtjeve koji bi mogli značajno promijeniti sigurnosnu arhitekturu Evrope Rusija je tokom razgovora o okončanju rata u Ukrajini navodno iznijela zahtjeve koji bi mogli značajno promijeniti sigurnosnu arhitekturu Evrope. Među njima su izlazak Finske iz NATO-a, uklanjanje vojnih baza Alijanse iz baltičkih država, ali i teritorijalni ustupci Ukrajine.
Prema pisanju njemačkog lista Bild, ruski prijedlozi predstavljeni su evropskim predstavnicima tokom razgovora u Abu Dabiju. Ipak, Kremlj je naknadno demantovao da je od Finske traženo napuštanje NATO-a. Također nije poznato da li ruski predsjednik Vladimir Putin podržava sve prijedloge koji su dospjeli u javnost.
Zahtjevi prema NATO-u
Prema informacijama koje prenosi Bild, Moskva navodno želi da Finska napusti NATO i vrati se na sigurnosni položaj koji je imala prije ulaska u Alijansu 2023. godine.
Ruski zahtjevi, kako se navodi, obuhvataju i povlačenje svih vojnih baza NATO-a iz Estonije, Latvije i Litvanije. Takav potez značajno bi promijenio vojno prisustvo Saveza na njegovom sjeveroistočnom krilu.
Međutim, portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da je Rusija postavila uslov o izlasku Finske iz NATO-a.
– Ne znam ništa o tome. Ne, takvi uslovi nisu postavljeni. O tome se definitivno nije razgovaralo – izjavio je Peskov.
Teritorijalni ustupci Ukrajine
Prema neslužbenim prijedlozima koje prenosi Bild, Rusija bi zadržala sve ukrajinske teritorije koje trenutno okupira, dok bi Kijev morao prepustiti i preostale dijelove Donjecke i Luganske oblasti.
Time bi Moskva dobila kontrolu nad cijelim Donbasom, uključujući područja koja ruske snage dosad nisu uspjele zauzeti.
Od Ukrajine se navodno traži i trajno odustajanje od članstva u NATO-u, uz obavezu da ostane izvan vojnih saveza. S druge strane, ovakav dogovor joj ne bi onemogućio pristupanje Evropskoj uniji.
Demilitarizacija crnomorskih luka
Među navodnim ruskim zahtjevima je i demilitarizacija ukrajinskih luka Odesa i Nikolajev na Crnom moru. To bi podrazumijevalo zabranu njihovog korištenja kao vojnih pomorskih baza.
Istovremeno bi posebnim sporazumima trebalo osigurati slobodnu plovidbu Crnim i Baltičkim morem.
Ovakvi uslovi značili bi mnogo više od samog prekida neprijateljstava jer bi ograničili mogućnosti Ukrajine da organizuje vlastitu odbranu i koristi svoje pomorske kapacitete.
Moskva ima zahtjeve i za Moldaviju
Bjeloruski portal Naša Niva objavio je da neslužbeni ruski prijedlozi navodno obuhvataju i promjenu državnog uređenja Moldavije.
Moskva, prema tim informacijama, želi da Moldavija bude uređena kao federacija koju bi činili centralni dio zemlje, autonomna Gagauzija i Pridnjestrovlje, separatistička regija koju podržava Rusija.
U slučaju pristupanja Moldavije Evropskoj uniji, Gagauzija i Pridnjestrovlje bi, prema ovom prijedlogu, dobili mogućnost organizovanja referenduma o nezavisnosti.
Šta bi Rusija ponudila zauzvrat?
Prema navodima medija, Moskva bi u zamjenu za tražene ustupke pristala povući svoje nuklearno oružje iz Bjelorusije.
Također bi se obavezala da na teritoriji te zemlje neće raspoređivati projektile srednjeg dometa, uključujući sisteme Iskander i Orešnik.
Portal Naša Niva navodi i da bi ruski prijedlog podrazumijevao povlačenje ruskih vojnika iz Pridnjestrovlja.
Putin protiv stranih trupa
Tokom sastanka s američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, Putin je ponovio protivljenje raspoređivanju stranih vojnih snaga u Ukrajini nakon eventualnog postizanja mirovnog sporazuma.
Upozorio je da bi evropski vojnici raspoređeni na ukrajinskoj teritoriji predstavljali legitimne vojne mete, čime bi se, prema njegovim riječima, rat nastavio.
Ruski predsjednik odbacio je i mogućnost uspostavljanja demilitariziranih ili neutralnih zona između ruskih i ukrajinskih položaja. Insistirao je na tome da državna granica bude jedina linija razdvajanja.
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) ocjenjuje da takav stav potvrđuje ruske ambicije za kontrolom cijelih Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti, uključujući dijelove teritorije koje ruska vojska nikada nije osvojila.
Nema potvrde svih zahtjeva
Bild naglašava da je riječ o jednom od nekoliko prijedloga koji kruže neslužbenim pregovaračkim kanalima. Zasad nije potvrđeno da Moskva sve navedene tačke smatra zvaničnim uslovima za postizanje mirovnog sporazuma.
Rusija, prema dosadašnjim porukama iz Kremlja, nije pokazala spremnost na razmjenu okupiranih teritorija. Putinov savjetnik Vladimir Medinski izjavio je da Moskva odbacuje takvu mogućnost i namjerava nastaviti širiti takozvanu sigurnosnu zonu u ukrajinskim oblastima Sumi i Harkiv.
Uprkos obnovljenim pregovorima uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, dogovor o teritorijalnim pitanjima, sigurnosnim garancijama za Ukrajinu i budućim odnosima Rusije i NATO-a još nije postignut.
Avaz.ba
