Želite pročitati objavu ukratko?
AI sažetak
Širenje umjetne inteligencije sve više opterećuje energetsku infrastrukturu. Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorava da bi potrošnja električne energije podatkovnih centara do 2030. godine mogla biti približno dvostruko veća nego danas, dok bi emisije povezane s njihovim radom mogle porasti za oko 70 posto.
Prema podacima iz izvještaja World Energy Outlook 2026, umjetna inteligencija mogla bi biti odgovorna za približno tri četvrtine očekivanog rasta potrošnje struje u podatkovnim centrima. U apsolutnim brojkama, dodatna godišnja potrošnja mogla bi dostići oko 350 teravat-sati, što je više od sadašnje godišnje potrošnje električne energije Velike Britanije.
IEA navodi da se podatkovni centri šire velikom brzinom, dok izgradnja novih energetskih kapaciteta, mreža i sistema za hlađenje zahtijeva vrijeme. Udio izvora energije razlikuje se od regije do regije: fosilna goriva i dalje imaju značajnu ulogu u napajanju centara u SAD-u i Kini, dok se u Evropskoj uniji očekuje veći udio obnovljivih izvora.
Šta to znači za energetsku budućnost?
Rast potrošnje ne znači automatski da će domaćinstva u Bosni i Hercegovini zbog toga odmah plaćati skuplju struju. Ipak, izvještaj pokazuje koliko će u narednim godinama biti važno planirati nove izvore energije, jačati elektroenergetske mreže i povećavati energetsku efikasnost.
IEA istovremeno upozorava da umjetna inteligencija može pomoći u optimizaciji potrošnje u industriji i energetici. Ključno pitanje je hoće li te uštede biti dovoljno velike da ublaže rast potražnje koju stvaraju novi podatkovni centri.
O rastu troškova električne energije i promjenama na tržištu ranije smo pisali u tekstu Elektroprivreda BiH namjerava povećati cijenu industrijske struje.
Izvori: IEA – World Energy Outlook 2026 i The Guardian, 19. novembar 2026..
