Želite pročitati objavu ukratko?
AI sažetak
Nova presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ), kojom je Mjanmar proglašen odgovornim za genocid nad pripadnicima naroda Rohinja, otvorila je pitanje kako bi današnji sastav Suda razmatrao tužbu Bosne i Hercegovine protiv Srbije. Dvojica međunarodnih pravnih stručnjaka smatraju da bi noviji pristup dokazivanju genocidne namjere mogao utjecati na pojedine zaključke, ali naglašavaju da pravna mogućnost ponovnog razmatranja presude iz 2007. godine ne postoji.
U predmetu Gambija protiv Mjanmara, odlučujući 19. novembra, ICJ je većinom od devet glasova prema šest utvrdio odgovornost Mjanmara za genocid nad Rohinjama tokom vojnih operacija 2017. godine. Prema analizi koju je prenio Raport, riječ je o prvoj presudi u kojoj je taj sud utvrdio da je država odgovorna za samo počinjenje genocida.
Šta bi nova praksa mogla promijeniti?
Profesori međunarodnog prava Marko Milanović i William Schabas za Fenu su govorili o tome kako se u novoj presudi pristupilo dokazivanju posebne namjere počinilaca. Genocidna namjera često se utvrđuje posrednim dokazima, jer počinioci rijetko ostavljaju neposredne pisane ili druge tragove o namjeri uništenja zaštićene grupe.
Milanović je ocijenio da bi sadašnji sastav Suda možda drugačije razmotrio pojedine aspekte predmeta BiH protiv Srbije, uključujući mogućnost da se u obzir uzmu zločini počinjeni i u nekim drugim općinama. Ipak, upozorio je da se ne može jednostavno zaključiti da bi Sud cijeli rat u Bosni i Hercegovini okarakterisao kao genocid. Schabas je također ukazao na mogući značaj nove prakse, ali je bio oprezniji u procjeni drugačijeg ishoda.
Presuda iz 2007. ne može biti ponovo otvorena
Međunarodni sud pravde je 26. februara 2007. godine utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid. Srbija nije proglašena odgovornom za samo počinjenje, ali je utvrđeno da je prekršila obavezu sprečavanja genocida i obavezu kažnjavanja počinilaca.
Oba sagovornika smatraju da nova presuda ne otvara pravni put za ponavljanje postupka iz 2007. godine. Njihove procjene odnose se na mogući razvoj sudske prakse u budućim predmetima, a ne na promjenu pravosnažne odluke o tužbi Bosne i Hercegovine.
Podsjetnik na ranije odluke i sudske postupke donosimo u tekstu Hronologija presuda za genocid u Srebrenici.
Izvor: Raport.ba / FENA, 21. novembar 2026.
Fotografija: Međunarodni sud pravde / Wikimedia Commons, javno dobro. Palata mira u Hagu, sjedište ICJ-a.