Želite pročitati objavu ukratko?
AI sažetak
Brzina kojom hodamo može otkriti više o općem zdravstvenom stanju nego što se na prvi pogled čini. Istraživanja su pokazala da sporiji hod u srednjoj životnoj dobi može biti povezan s određenim pokazateljima biološkog starenja mozga.
U istraživanju provedenom na približno 1.000 ljudi s Novog Zelanda, naučnici su pratili učesnike i u dobi od 45 godina analizirali njihovu brzinu hodanja. Osobe koje su hodale sporije u prosjeku su imale manji volumen mozga, tanji moždani korteks i slabije rezultate na testovima pamćenja, rasuđivanja i brzine obrade informacija.
Brzina hodanja pritom nije samo pitanje mišića. Za normalan korak potrebna je koordinacija vida, nervnog sistema, srca, pluća i mišića. Zbog toga se ovaj jednostavan podatak sve češće posmatra kao jedan od pokazatelja općeg zdravlja.
Kako uraditi jednostavan test?
Za provjeru su potrebni metar, štoperica i siguran, ravan prostor. U zatvorenom prostoru izmjerite jedan metar za početni hod, a zatim još četiri metra na kojima ćete mjeriti vrijeme. Hodajte prirodnim tempom i nemojte namjerno ubrzavati.
Ako test radite napolju, možete odrediti pet metara za početno hodanje, a zatim još deset metara na kojima mjerite vrijeme. Brzina se izračunava tako što dužinu mjerene dionice podijelite brojem sekundi.
Primjer: ako četiri metra pređete za tri sekunde, brzina je približno 1,33 metra u sekundi.
Važno: ovaj test nije dijagnostički postupak i ne može samostalno odrediti „starost mozga“. Na brzinu hodanja utiču godine, povrede, bolovi, kondicija, hronične bolesti i brojni drugi faktori. Ako primijetite naglu promjenu hoda, ravnoteže ili pamćenja, obratite se ljekaru.
O kretanju i zdravlju čitajte i u našem tekstu o tome zašto je 7.000 koraka dnevno povezano s manjim zdravstvenim rizicima.
Izvor teksta: Nezavisne novine, koje prenose informacije iz N1 i istraživanja s Novog Zelanda.
Fotografija: Ilustrativna fotografija ljudi u šetnji. Autor: Derrick Coetzee / Wikimedia Commons, CC0 1.0.