Želite pročitati objavu ukratko?
AI sažetak
Srpska pravoslavna crkva 21. novembra obilježava Sabor svetog arhangela Mihaila, praznik poznatiji kao Aranđelovdan. Riječ je o jednoj od najčešćih krsnih slava, koja se u brojnim porodicama prenosi s generacije na generaciju.
Arhangel Mihailo u hrišćanskoj tradiciji smatra se predvodnikom nebeskih sila i zaštitnikom koji se suprotstavlja zlu. U ikonografiji se najčešće prikazuje kao ratnik s mačem ili kopljem.
Slavski kolač, žito i svijeća
Među običajima koji prate Aranđelovdan su priprema slavskog kolača, žita i paljenje slavske svijeće. Kolač se osvećuje u crkvi ili domu, a njegovo lomljenje jedan je od središnjih trenutaka porodičnog obilježavanja slave.
Žito, odnosno koljivo, simbolizira vječni život i vaskrsenje te predstavlja i molitveno sjećanje na preminule članove porodice. U domovima koji slave Aranđelovdan okupljaju se rodbina i prijatelji, a gostoprimstvo i zajedništvo ostaju važan dio tradicije.
Šta kaže narodno vjerovanje o vremenu?
Uz praznik se prenosi i narodno predanje: „Kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, takva će biti zima i proljeće.“ Riječ je o starom običajnom vjerovanju, a ne o meteorološkoj prognozi ili pouzdanom načinu predviđanja vremena.
U pojedinim krajevima sačuvano je i predanje da arhangel Mihailo na praznik može doći među ljude prerušen u siromaha ili putnika, zbog čega se posebno ističe da nikoga ko zatraži hranu ili pomoć ne treba odbiti. Običaji se razlikuju od porodice do porodice i od kraja do kraja.
U 2026. godini Aranđelovdan pada u subotu, pa je prema pravilima crkvenog posta dozvoljena mrsna trpeza. Božićni post počinje 28. novembra.
O krsnim slavama i porodičnim običajima ranije smo pisali i u priči o poznatim ličnostima koje su obilježavale krsne slave.
Izvori: Nezavisne novine i Vijesti.ba, 21. novembar 2026. Nezavisne – običaji i vjerovanja | Vijesti.ba – običaji Aranđelovdana.
Fotografija: DKjellby / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0. Pravoslavna ikona arhangela Mihaila.