MARKETING 072INFO
Zapratite

Budite prvi koji saznaju najvažnije vijesti!

Prijavom potvrđujete da želite primati najvažnije vijesti portala 072info putem e-maila.

BiH dobila novu prognozu rasta: BDP bi mogao porasti 2,3 posto, ali javni dug raste

BiH očekuje rast BDP-a od 2,3 posto, ali inflacija i brza potrošnja umjesto produkcije znače da će građani malo osjetiti poboljšanje. Javni dug brzo raste i postaje ozbiljna briga.
Panorama Sarajeva s pogledom na gradsko jezgro i okolna brda Panorama Sarajeva s pogledom na gradsko jezgro i okolna brda
Sarajevo, panoramski snimak. Foto: Julian Nyča / Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0.

Želite pročitati objavu ukratko?

Evropska komisija očekuje da će bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine u 2026. godini porasti za 2,3 posto. Iako je nova procjena bolja od ranije prognoziranih 1,8 posto, upozorenja iz jesenjeg ekonomskog izvještaja pokazuju da veći privredni rast sam po sebi ne znači i osjetnije poboljšanje životnog standarda.

Prema procjenama Evropske komisije, rast bi se u naredne dvije godine mogao blago ubrzati na 2,5 posto. Ipak, domaća ekonomija i dalje se u velikoj mjeri oslanja na potrošnju građana, dok izvoz, investicije i produktivnost ne ostvaruju napredak kakav bi bio potreban za stabilniji razvoj.

Ako se potrošnja povećava brže od domaće proizvodnje, investicija i izvoza, ekonomija ostaje osjetljiva na vanjske šokove i rast cijena.

Rast plata ne prati dovoljno rast produktivnosti

Evropska komisija upozorava na nedostatak radne snage, sporije reformske procese i pritisak koji rast plata i cijena energije stvaraju na troškove poslovanja. Ekonomski analitičari upozoravaju da bi inflacija mogla umanjiti korist od nominalnog rasta BDP-a, pa građani ne bi osjetili značajnije poboljšanje kupovne moći.

Jedan od problema je i struktura privrednog rasta. Ako se potrošnja povećava brže od domaće proizvodnje, investicija i izvoza, ekonomija ostaje osjetljiva na vanjske šokove i rast cijena.

Budžetski deficit se udvostručio

Posebnu pažnju Evropska komisija posvećuje javnim finansijama. Prema podacima navedenim u izvještaju, budžetski deficit porastao je s dva na četiri posto bruto domaćeg proizvoda. Ako se takav trend nastavi, javni dug Bosne i Hercegovine mogao bi do 2028. godine znatno premašiti 30 posto BDP-a.

To ne znači da će se takav scenario sigurno ostvariti, ali pokazuje zašto su upravljanje javnom potrošnjom, produktivnost i provođenje reformi važni za dugoročnu ekonomsku stabilnost.

Na 072info smo ranije analizirali i sporiji privredni rast BiH u odnosu na ostatak regiona. Više pročitajte u tekstu Ekonomija BiH najsporija u regiji: Inflacija pojela minimalac, kao i u analizi kako građani uspijevaju pokrivati troškove života.

Izvor teksta: Oslobođenje, 22. novembar 2026.

Fotografija: Panorama Sarajeva; foto: Julian Nyča / Wikimedia Commons, licenca CC BY-SA 4.0.

Šta ste mogli saznati?

Koliko bi mogao porasti BDP Bosne i Hercegovine?

Za 2,3 posto u 2026. godini prema novoj prognozi

Zašto nominalni rast BDP-a ne znači poboljšanje životnog standarda?

Jer će inflacija umanjiti kupovnu moć i zagađena plaće ne prate produktivnost

Na čem se oslanja domaća ekonomija Bosne i Hercegovine?

Uglavnom na potrošnju građana, dok se izvoz i investicije sporije razvijaju

Kako se promijenio budžetski deficit?

Udvostručio se sa dva na četiri posto BDP-a

Budite prvi koji saznaju najvažnije vijesti!

Prijavom potvrđujete da želite primati najvažnije vijesti portala 072info putem e-maila.