Zašto nam u narednih 100 godina proljeće dolazi dan ranije?
Danas je prvi dan proljeća, a 20. mart će ujedno biti i prvi dan u godini s jednakim trajanjem sunčanog i noćnog perioda. Proljeće je počelo u 11:29 sati po našem vremenu. Istovremeno, za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti počela je jesen. U nastavku donosimo objašnjenje zašto u narednih 100 godina, 21. mart više nije prvi dan proljeća.
Unatoč službenom datumu početka proljeća, 21. marta, koji je upisan u naše kalendare pa i u školske udžbenike i pamćenje generacija učenika, ovo godišnje doba već godinama u stvarnosti počinje dan ranije, 20. marta. Iako će razmimoilaženje u pravom i kalendarskom početku proljeća trajati još gotovo stotinu godina, astronomi, koji su po opisu posla zaduženi za računanje vremena, ne smatraju da bi u postojećem kalendaru bilo što trebalo mijenjati. Usklađivanje kalendara na kakav smo navikli s astronomskim proračunima o početku godišnjih doba unijelo bi, kažu, nepotrebnu pomutnju u dobro ustrojen model računanja vremena kakav danas imamo.
Početak proljeća, kao i početak jeseni, poklapaju se s ravnodnevicom ili ekvinocijem, pojavom u astronomiji kada Zemljina os nije nagnuta ni od ni prema Suncu, a središte Sunca nalazi se u ravnini Zemljinog ekvatora. Sunce na svom prividnom gibanju po ekliptici prolazi kroz proljetnu tačku u trenutku proljetne ravnodnevice i jesensku tačku u trenutku jesenske ravnodnevice. Od 2008. do 2101. godine, proljetna ravnodnevica pada 19. ili češće 20. marta, prenosi Novilist.
Idealno je nemoguće
Počeci godišnjih doba se po principu ciklusa malih promjena ponavljaju svakih 400 godina.
Astronomski početak godišnjih doba, kažu u Zvjezdarnici, zbog niza drugih proračuna koji su uz to vezani nemoguće je idealno uskladiti s našim kalendarom, i razmimoilaženje će se uvijek osjetiti.
Civilizacija se navikla
Da bi se kalendarski početak proljeća približio astronomskom, trebalo bi mijenjati postojeći kalendar, a takve su promjene, kaže, vrlo nezgodne jer za sobom povlače niz drugih posljedica.
Kako nastaje razlika
Može na nastavi, ali ne u udžbenike
Iako u udžbenicima proljeće počinje 21. marta, školarci nisu posve dezinformirani u tom smislu.
Početak i “pravi” početak
Proljeće, međutim, nije jedino godišnje doba čiji se početak ne poklapa s astronomskim, odnosno “pravim” početkom. Ljeto koje počinje solsticijem, na primjer, po tačnim astronomskim proračunima može pasti 20. juna, ali to može biti i 21. ili 22. juna. Jesen ne mora uvijek početi 23. septembra, već i dan kasnije, a zima je u povijesti znala počinjati 23. ili čak 24. decembra.
POVEZANE OBJAVE