Mi znamo i možemo liječiti plazmom: Evo šta nam je potrebno

Prim. mr. sc. Jadranka Knežević, dr. medicine, direktorica je Transfuzijskog centra Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i predsjednica Komisije za transfuzijsku medicinu pri federalnom Ministarstvu zdravstva. Sutra će predsjedavati sastankom u ovom ministarstvu, posvećenom prijedlogu prikupljanja anticovid-19 plazme, koalescentne plazme zbog liječenja oboljelih od koronavirusa.

Sve po zakonu

O upotrebi plazme za tu svrhu u svijetu se odavno govori, a u mnogim državama plazma se već i koristi, tvrdi se, uspješno. Kod nas su mišljenja oprečna, jedni plazmu smatraju nužnom, drugi upozoravaju na moguće negativne efekte.
– U maju smo, dvije kolegice, infektologinja i pulmologinja i ja, sve iz SKB-a Mostar, napravile smjernice za uzimanje plazme od ljudi koji su preboljeli Covid-19, kao i indikacije za način njenog uzimanja i indikacije za liječenje. Etička komisija je dala zeleno svjetlo. Ali, po zakonu, moramo dobiti odobrenje od federalnog Ministarstva zdravstva, odnosno verifikaciju takve metode liječenja. Inicijativa je otišla prema Ministarstvu i zato su me iz Ministarstva i zadužili da organiziram sastanak. Zakon nalaže da se razgovara o dijagnostičkoj i terapijskoj metodi. Naravno, transfuzijska medicina je baza, ali sastanku bi trebalo da prisustvuju i infektolozi, imunolozi i anesteziolozi, prije svega iz velikih centara, Mostara, Sarajeva i Tuzle. Zbog epidemioloških mjera, kojih se moramo pridržavati, bit će dva sastanka. Prvi bi bio inicijalni razgovor, ističe dr. Knežević, koja očekuje da će uzimanje plazme početi vrlo brzo.

Kod nas su mišljenja oprečna, jedni plazmu smatraju nužnom, drugi upozoravaju na moguće negativne efekte
– Ako se to radi u svijetu, zašto ne bismo i mi razmotrili i uvrstili u dijagnostički terapijski postupak ovu vrstu liječenja? Mi to znamo, mi to možemo, tvrdi dr. Knežević, uvjeravajući nas da ne bi ni ulazila u sve ovo da nema zadovoljenih uvjeta, kadra, opreme i prostora.

Minus 18

– Potreban je taj aparat, stanični separator, za prikupljanje koalescentne plazme. Mi u Mostaru imamo kompletnu imunološku pratnju za obradu plazme, za testiranje na krvlju prenosive bolesti takođe. Plazma mora biti čuvana na temperaturi od minus 18 i niže. Što je niža, duže se čuva. Mislim da je isto tako i u Sarajevu i u Tuzli, a i u Zenici imaju separator, govori dr. Knežević, od koje saznajemo da bi u cijelom postupku veliku ulogu trebalo da odigraju kliničari infektolozi.
– Oni moraju dati indikaciju za davanje takve plazme. Imaju sva otpusna pisma osoba koje su preležale Covid-19 i, uz određeni protokol, pozivaju ih, ponovo testiraju i retestiraju, kaže predsjednica Komisije za transfuzijsku medicinu pri Ministarstvu zdravstva FBiH.

Oslobođenje