BiH između čekića i nakovnja: Igra “non paperima” i prizivanje raspada

Nekako s proljeća, kao i priroda, s vremena na vrijeme buja nacionalizam i cvatu desničarski snovi. Paralelno s nužnosti ustavnih reformi u BiH, na tračnice političkih previranja iznova je nabačena ideja nekog novog prekrajanja granica.

Reklo bi se da je desničarima omiljeni predmet geografija. Barem kada je riječ o ljubavi prema crtanju svakojakih granica. A verbalno najveći zaljubljenik u kartografiju u BiH Milorad Dodik, koji je to pokazao u jednom intervjuu za DW, trudi se u Evropi pronaći istomišljenike i temu otcjepljenja držati na površini.

Detalj o crtanju granica možete pogledati na 32:15 minuta.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić danas je potvrdio da je predsjednik Slovenije nedavno, prilikom službene posjete kolege u neformalnom razgovoru upitao da li je moguć miran razlaz u BiH, misleći na otcjepljenje entiteta RS.

Takvo pitanje je i više nego simptomatično. Da li je moguće da Borut Pahor, predsjednik Slovenije ne poznaje političke odnose u našoj zemlji pa kao laik postavlja pitanje o mogućnosti nekakvog mirnog razlaza? Zašto tu temu nameće u ovom trenutku?

Jedan od razloga se može kriti i u činjenici da je premijer Slovenije Janez Janša, koji je u Brisel poslao svoj tzv. non paper, u kojem navodno priziva “završetak raspada Jugoslavije”, misleći na BiH, te prekrajanje granica u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Kosovu. Takve snove sanja i Milorad Dodik, koji desničarske partnere traži i u Mađarskoj, ali i nekim drugim državama.

Evropa, odnosno Evropska unija uistinu grca u brojnim problemima, a najbolje ogledalo je ponašanje u vrijeme pandemije koronavirusa. Da li se smušenost EU, postepeno povlačenje Angele Merkel s evropske i svjetske političke scene, ranije Brexit i slični tokovi pokušavaju iskoristiti za nametanje priče o nekom novom pristupu na Balkanu ili ne pokazat će naredni mjeseci.

Podsjetimo, ranije je i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman u Brisel uputio non paper sa svojom vizijom uređenja BiH i reformi koje je potrebno izvršiti. U međuvremenu je non paper u sjedište EU uputio i Željko Komšić, kritikujući predstavništvo EU u BiH te politiku Srbije i Hrvatske prema našoj zemlji.

Političke igre, spinovi i realne poruke koje slušamo o budućnosti BiH nemoguće je razmatrati bez uloge Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Kako nametnuti bilo kakvo prekrajanje granica bez aminovanja SAD-a. A koliko je realno očekivati da će administracija Joea Bidena mirno gledati rušenje onoga što je ta zemlja postigla 1990-ih. Kakva god bila, BiH je u određenoj mjeri čedo Amerike, vanjskopolitički uspjeh, bez obzira na svu manjkavost dejtonskog Ustava. Kako vjerovati da bi SAD mirno gledale urušavanje njenog vanjskopolitičkog uspjeha – zaustavljanja rata u BiH.

I gotovo da nema obraćanja i poruke američkih državnika, a da ne naglase poruku kakvu BiH vide. U nedavnom pismu državni sekretar Antony Blinken je kazao: “Radujem se saradnji s vama i vlastima Bosne i Hercegovine kako bismo produbili našu saradnju i obostrane interese. Sjedinjene Američke Države ostaju vaš najbliži prijatelj”.

U čestitici povodom godišnjice Dejtona krajem 2020. Joe Biden je kazao da se kao predsjednik, raduje saradnji s međunarodnom zajednicom i narodom Bosne i Hercegovine, kako bi konačno ostvario obećanje sadržano u Dejtonskom sporazumu – prosperitetna, pravedna i demokratska Bosna i Hercegovina u srcu cjelovite Evrope, slobodna i u miru.

BiH i njene reforme vjerovatno treba tražiti u stegi gore razloženih čekića i nakovnja, odnosno desničara i istinskih prijatelja ove zemlje.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE