Povećanje kvote za izvoz ribe u EU oživjelo bi proizvodnju u BiH

Najveći proizvođači, a samim tim i najveći izvoznici ribe u Bosni i Hercegovini su oni u Republici Srpskoj, dok u Federaciji BiH ima dosta manjih proizvođača koji svoje proizvode uglavnom plasiraju na domaćem tržištu ili u zemljama regiona.

Pandemija koronavirusa nije imala milosti ni za ovaj sektor. Kako je za Klix.ba kazao Zoran Tepić, predsjednik Udruženja proizvođača ribe Republike Srpske i direktor firme Tropic ribarstvo – Ribnjaka Janj, zbog pandemije je došlo do prekida određenih poslovnih veza, što je nanijelo veliku štetu u pogledu održavanja same proizvodnje, ali i plasiranja proizvoda u druge zemlje.

“U drugoj polovini godine uspjeli smo ponovo uspostaviti poslovne veze i smanjiti gubitak. Mi, kao najveća firma u ovoj oblasti, nismo smanjivali proizvodnju i uspjeli smo da održimo ciklus proizvodnje, međutim, kod većine drugih poljoprivrednih proizvođača došlo je do određenog zastoja. To se posebno vidi ove godine kada imamo manjak ribe na tržištu, ali smatram da krajem ove i početkom naredne godine možemo očekivati ponovno uspostavljanje tog ciklusa proizvodnje od ranije”, kazao je Tepić.

Proizvodnja konzumne ribe u ribnjacima u RS-u u 2020. godini, kako nam je kazao Dragan Šepa, sekretar Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i duhanske industrije pri Privrednoj komori RS-a, manja je za 7,6 posto u odnosu na 2019. godinu. Proizvodnja konzumne ribe u šaranskim ribnjacima u 2020. veća je za 37,5 posto, dok je u pastrmskim ribnjacima manja za 14,3 posto. Od ukupno proizvedene ribe, proizvodnja pastrmke čini 80,7, proizvodnja šarana 18,9 i proizvodnja ostale ribe 0,4 posto. Proizvodnja konzumne ribe u pastrmskim ribnjacima iznosi 1.526 tona, a u šaranskim ribnjacima 366 tona. Ukupna proizvodnja iznosi 1.892 tona.

“Pandemija virusa korona utjecala je i na to da se manje ribe prodaje na domaćem tržištu, jer ugostiteljski objekti i restorani nisu imali toliko potrebe za ribom kao ranijih godina, a određeni period nisu ni radili. Uzimajući u obzir koliko je prošla godina bila teška za opstanak, a kamoli za uspješno poslovanje, naši proizvođači ribe su uz velike napore pokušavali održati kako proizvodnju tako i kooperante i kupce. Ono što je značajno jeste da u ovom sektoru nije došlo do smanjenja broja radnika”, kazao je Šepa.

Najznačajnija tržišta za izvoz ribe su zemlje CEFTA-e, prvenstveno Srbija i Crna Gora, a zatim i zemlje Evropske unije. Kvote za izvoz ribe u Evropsku uniju su 500 tona godišnje, što je, kako je kazao Tepić, malo, te je dodao kako Ribnjak Janj ispuni najveći dio te kvote. Najznačajnija evropska tržišta, kaže, su im Italija, Hrvatska i Slovenija.

“Iako ta kvota nije ispunjena prošle godine zbog pandemije, mi i dalje tražimo da se ona poveća jer su potencijali proizvodnje u BiH mnogo veći od količine na koju smo limitirani. Količine koje proizvedemo su i više nego dovoljne za domaće tržište, a ni zemlje CEFTA-e ne mogu otkupiti svu tu ribu te bi nam povećanje kvota mnogo značilo. Ako nađete samo jednog velikog kupca koji je sposoban da od vas otkupi od 300 do 500 tona godišnje, što smo mi uspijevali, onda je to skoro ispunjenje kvote za cijelu državu. Za nas je mnogo važno da se te kvote povećaju”, istakao je Tepić.

Rifat Tahrić, direktor firme RIZ iz Krajine, kazao nam je kako su zbog pandemije zabilježili pad prodaje za oko 50 posto. Gubitke saniraju i sada, ali im je pomoć koju su dobili od federalnog ministarstva poljoprivrede mnogo pomogla.

“Nas prvenstveno zanima izvoz žive ribe u EU, a to ni do danas nije riješeno, čak je stanje i gore nego ranije. Do prije mjesec-dva riba je mogla ići živa u EU, ali uz uslov da se ne istovara u druge ribnjake ili bazene, već da se onda odmah šalje u preradu. Zbog toga smo mi pokrenuli procedure da izvozimo na taj način, poslao sam vozače da polože certifikate u Zagreb za prevoz živih životinja, ali su krajem marta u EU promijenili propise i sada ne možemo ni tako izvoziti”, kazao je Tahrić.

Dobro je, smatra Tepić, imati mogućnost za izvoz žive ribe, međutim, značaj za razvoj ribarstva u BiH, kaže, nije u izvozu sirovine, već u izvozu proizvoda s dodatnom vrijednošću.

“To bi nam donijelo i više novca jer je vrijednost gotovih proizvoda veća nego vrijednost sirovine. Tu trebamo tražiti priliku za sebe, ali i raditi na tome u narednom periodu da imamo razvijene prerađivačke kapacitete i da se na taj način razvija sektor ribarstva”, istakao je Tepić te dodao kako se mora naći pravi način da se iskoristi potencijal koji proizvođači u BiH imaju.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE