Aerodrom Sarajevo o prijedlogu SDA da se izmjesti u Visoko: Piloti su to nazvali naučnom fantastikom

Iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo dobili smo komentar o prijedlogu sarajevske SDA da se ovaj aerodrom izmjesti iz glavnog grada u Visoko.

Sarajevska SDA je uoči kampanje za posljednje Opće izbore predstavila viziju urbanističkog razvoja Kantona Sarajevo do 2035. a na čelu grupe autora ovog plana bio je arhitekta Faruk Kapidžić koji je od marta 2020. do početka 2021. bio kantonalni ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša. Na izborima je izabran za kantonalnog zastupnika.

Plan podrazumijeva zatvaranje postojećeg aerodroma u Sarajevu i izgradnju novog na području Visokog, što je ideja od prije posljednjeg rata. Ovo je predloženo, jer je SDA ocijenila da je trenutna lokacija neuslovna za aerodrom, zbog toga što se nalazi u blizini gusto naseljenih mjesta i zbog učestale magle. Prijedlog je i da se lokacija sadašnjeg aerodroma pretvori u jezero sa pratećim rekreativnim, sportskim i turističkim sadržajem.

Šta misle u Aerodromu Sarajevo

U Međunarodnom aerodromu Sarajevo su za Klix.ba obrazložili pod kojim uslovima se izmješta jedan aerodrom.

“Mišljenja smo da je bez detaljnog multidisciplinarnog i studioznog pristupa bilo kakva ideja o izgradnji tj. premještanju aerodroma potpuno neosnovana. Ovakav pristup bi bilo moguće realizovati kroz angažman renomiranih konsultantskih kuća iz oblasti avijacije, kojih u svijetu ima nekolicina”, ukazano je.

Napomenuto je na studiju koja je rađena po ovom pitanju te šta je njome konstatovano.

“Koliko imamo informacija, nekad je urađena studija kojom je utvrđeno da je riječ o izuzetno nepovoljno-složenoj topografskoj lokaciji i prvi nalazi aeronautičke studije ukazuju na činjenicu da na ovoj lokaciji (Visoko) nije moguće izgraditi aerodrom koji bi imao bolje performanse od Međunarodnog aerodroma Sarajevo, tj. da se ne bi mogla povećati kategorija koju mi trenutno imamo. Ovo znači da ne bi bili ispunjeni uslovi za slijetanje aviona iz klase E po ICAO standardima, odnosno avione veće od ovih koji trenutno operiraju na Aerodromu Sarajevo”, istaknuto je.

Navedeni su još neki od uslova koji se odnose na namjeru da se aerodrom izmjesti.

“Preduslov za bilo kakvu analizu projekta razmatranja izgradnje aerodroma na nekoj lokaciji moralo bi biti dugogodišnje (najmanje 10 godina) praćenje meteoroloških uslova, i to praćenje podataka u vezi s jačinom i frekvencijom vjetra, magle, padavina, vlage, itd., a nama nije poznato da takvi podaci uopće postoje. Potrebno bi bilo napraviti cjelovitu marketinško-ekonomsku studiju sa svim tržišnim i finansijskim indikatorima ovog projekta”, naglašeno je.

U Međunarodnom aerodromu Sarajevo su, kako su istakli za Klix.ba, uvjereni da Aerodrom po trenutnim performansama, kao i planiranim poboljšanjem performansi (proširenje terminala i produženje staze sa 2.600 metara na 3.150 metara) dugoročno zadovoljava sve potrebe tržišta.

Referisali su se na izjave, kako su naveli, nekih od najiskusnijih pilota u Bosni i Hercegovini koji su eventualno izmještanje aerodroma okarakterisali kao naučnom fantastikom, tj. projektom čija realizacija ne bi imala nikakvo opravdanje.

Podsjetili su i na mišljenje bivšeg direktora Međunarodnog aerodroma Sarajevo Morisa Moca Albaharija koji je 25. oktobra preminuo u 93. godini. Konstatovali su da je Albahari objasnio zašto Međunarodni aerodrom Sarajevo ima strateški važnu lokaciju.

“Temelji Sarajevskog aerodroma udareni su 1969. U to vrijeme bavio sam se aerofotogrametrijom, snimajući Jugoslaviju iz zraka. Bio sam stacioniran u Rumi, Pančevu, Batajnici. Na poziv Rudi Kolaka, Čede Kapora i generala avijacije Viktora Bubnja stižem u Sarajevo, 39-godišnji inžinjer našao se na velikim mukama. Lomila su se koplja oko mjesta izgradnje aerodroma. Bilo je prijedloga da se aerodrom gradi na Sokocu ili Visokom, svako je želio aerodrom u svojoj komuni. No, urbanisti i arhitekti, u prvom redu, profesor Bać i tadašnji direktor Urbanističkog zavoda, arhitekta Krsmanović žustro su se zalagali za gradnju u Sarajevskom polju. Svi argumenti, nasreću, bili su na njihovoj strani. Bać je želio da Sarajevu sačuva pitku vodu, jer bi u slučaju stambene gradnje na toj lokaciji vodozaštitna zona bila ugrožena. Podzemni tok Željeznice ispod piste i svi arteški bunari do sastavaka i Vrela Bosne bili su naši glavni argumenti. Sa ciljem realizacije naše ideje, nas trojica napravili smo tajni sporazum po kojem ćemo se zalagati za gradnju aerodroma na sadašnjem lokalitetu. Borili smo se i izborili, a na našoj strani bio je i general Bubanj, koji je promicao ‘našu’ lokaciju zbog njene strateške važnosti”, istakao je Albahari.

Mišljenje načelnika Ilidže i čitatelja Klix.ba

Načelnik Ilidže Nermin Muzur (NiP) je među onima koji se protive ovom prijedlogu. On je pitao zašto se ulaže novac u nešto za šta je predloženo da više ne postoji.

“Oni (Vlada FBiH) su prošle godine uložili 60-70 miliona KM, a ove godine ulažu još toliko. Bacaju 150 miliona KM i govore da će od tog aerodroma, kada ga prošire, napraviti jezero. Može li to iko normalan izjaviti? Šta će biti s ‘Tunelom spasa’ (koji se nalazi ispod aerodromske piste) koji je najposjećenija turistička atrakcija u Bosni i Hercegovini? Ako to bude jezero, to će biti prvo na kojem su gosti na plaži mrtvi ljudi, tobe ja rabbi. Harem, groblje u Butmiru je cijelom dužinom aerodroma. Da li će ekshumirati mrtve da bi napravili to jezero ili je nekome s Ilidže mrsko da ide do jezera, pa da mu sad jezero naprave ispred kuće”, izjavio je načelnik Ilidže na jednom od predizbornih skupova.

U anketi iz 29. septembra pitali smo čitatelje da li Međunarodni aerodrom Sarajevo treba izmjestiti u Visoko. Od 15.000 onih koji su učestvovali anketi, njih 8.600 ili 53 posto bilo je protiv, 6.200 ili 40 posto je podržalo prijedlog, dok je nešto više od 1.000 čitatelja ili sedam posto odgovorilo da ne zna.

Plan o produženju staze

Općina Ilidža je 17. oktobra produženje staze sa 2.600 metara na 3.150 metara na istočnom pragu aerodroma proglasila javnim interesom. Zbog toga će Međunarodni aerodrom Sarajevo morati izvršiti eksproprijaciju dvije parcele kod ulice Vasilija Grđića koja se nalazi na području općina Ilidža i Istočna Ilidža. Ukupna površina ovih parcela je 1.406 kvadratnih metara i njihova vrijednost je 126.000 KM. Trenutno su u vlasništvu kantonalnog Zavoda za izgradnju.

Za naš portal je potvrđeno da će se produžena staza djelomično nalaziti i na području Republike Srpske. Pitali smo da li su dogovoreni uslovi pod kojima će to biti urađeno i ako jesu dogovoreni, koji su to uslovi.

“Ranije su potpisani sporazumi o saradnji Međunarodnog aerodroma Sarajevo i svih lokalnih zajednica s kojima Aerodrom graniči, a to su Općina Ilidža, Općina Novi Grad i Općina Istočna Ilidža. Sporazumi su zakonska obaveza i njima su definisane obaveze za obje strane. Kako bismo ishodovali potrebnu dokumentaciju za građenje, moramo ispoštovati sve procedure kod nadležnih institucija”, istaknuto je.

U Međunarodnom aerodromu Sarajevo su naglasili da će se nakon izrade projekta procijeniti vrijednost radova. Detaljnije je obrazloženo šta će se dobiti produženjem staze za 550 metara:

• Produženjem staze omogućit će se slijetanje i polijetanje svih vrsta aviona uz maksimalnu iskorištenost bez restrikcije težine, posebno pri polijetanju;
• U nepovoljnim zimskim uslovima, dovoljnom dužinom za zaustavljanje garantuje se veća sigurnost kod širokotrupnih i težih aviona;
• Produženje staze znači i potrebu izgradnje dodatnih rulnih staza i spojnica, što omogućava veću iskorištenost kapaciteta postojeće staze, a čime će se omogućiti i skraćivanje vremena između slijetanja i polijetanja dva i više aviona;
• Bit će moguće primiti veći broj aviona u vršnom satu, jer će postojati mogućnost bržeg oslobađanja dijelova staze na cijeloj dužini;
• Ovim će biti omogućeno uspostavljanje saradnje sa novim aviokompanijama, kao i uspostavljanje direktnih linija sa dalekim destinacijama, kao što su Sjedinjene Američke Države.

Osim toga, planirana je rekonstrukcija postojeće staze. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 15. septembra usvojila eleborat koji se odnosi upravo na produženje aerodromske staze. Za proširenje aerodromskog terminala potrošeno je 37 miliona KM. Ranije je najavljena gradnja naftnog terminala za aerodrom i poslovnog kompleksa kompanije Hifa-Oil također višemilionske vrijednosti.

Klix.ba