2b93086757ada4312c21567ac8f190f1
AUTOR: H.D.
DATUM: sij 5, 2022 @ 12:45
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Izgradnja objekta na Trgovskoj gori i eventualnog odlaganja radioaktivnog otpada u njemu prouzročilo bi brojne probleme kada je u pitanju utjecaj na stanovništvo i okoliš u Bosni i Hercegovini, stav je Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine.

Oni su u svom izvještaju za 2020. godinu, koji je po pitanju Trgovske gore obuhvatio i period do kraja novembra 2021. godine, detaljno pojasnili zašto izgradnja takvog postrojenja stvara zabrinutost.

– Izgradnja takvog postrojenja na granici sa BiH stvara posebnu zabrinutost usljed nedavnih zemljotresa u okolini Petrinje i Gline. Ako uporedimo nedavne zemljotrese sa zemljotresom u Banjoj Luci 1969. godine od 6,6 stepeni po Rihterovoj skali, petrinjski najjači zemljotres 2020. godine je bio jedan od najjačih u Hrvatskoj sa 6,4 stepena po Rihterovoj skali. Mogući rizik od incidenata i akcidenata koji bi mogli nastati usljed zemljotresa, pomjeranja tla, poplava, požara i eventualnog ispuštanja radionuklida u okoliš stvaraju posebnu zabrinutost kod stanovništva BiH, a posebno onoga uz donji tok rijeke Une – naveli su.

Također, osim ovih opasnosti po sigurnost takvog postrojenja, određene studije koje je radila ekspertna grupa iz BiH i analize koje priprema Ekspertni tim, ukazuju da je ova predložena lokacija (na Čerkezovcu na Trgovskoj gori uz samu granicu sa BiH) veoma diskutabilna u smislu zadovoljavanja svih međunarodno propisanih standarda iz ove oblasti za izgradnju ovakvog objekta koji se svrstava u nuklearno postrojenje.

Tekst se nastavlja nakon reklame

– Naprimjer, Hrvatska mora dokazati da će eventualno izgraditi objekt na ovom prostoru u kojem će čuvanje radioaktivnog otpada biti bezopasno sa gledišta tektonskih pomjeranja tla. Naime, poznato je da je ova zona trusna, te da su zabilježeni zemljotresi i u 2020. godini.

Opasnost od zemljotresa, plavljenja, iseljavanja

Ova zona je vrlo blizu riječnom slivu rijeke Save i kao takva izložena je opasnosti od plavljenja prilaznih puteva, a takvom postrojenju se mora osigurati pristup 365 dana u godini, 24 sata dnevno. Stvara se rizik od incidenata u transportu i eventualnog curenja radioaktivnog materijala zapakiranog u betonske kontejnere težine 15.000 kilograma uz rijeku Unu.

Geološke i hidrogeološke studije koje su urađene prema ranije dostupnim podacima ukazuju da je struktura tla na prostoru Trgovske gore podvodna, a ovakvi objekti se ne grade na podvodnom prostoru – ukazali su iz agencije.

Nadalje navode da bi zaštićena područja mogla biti ugrožena s obzirom na to da se predloženi lokalitet nalazi samo 850 metara od zaštićenog područja u okviru mreže “Natura 2000”.

– Park prirode i rijeka Una predstavljaju danas jedan od najvažnijih i najbolje očuvanih prostora u širem kraju. Izgradnjom skladišta na mikrolokaciji Čerkezovac i eventualnog odlagališta radioaktivnog otpada na makrolokaciji Trgovska gora čiji se ulaz u objekt nalazi na samo 950 metara od rijeke Une, a lokacija na kojoj se namjerava praviti novo skladište za radioaktivni otpad niske i srednje aktivnosti iz Nuklearne elektrane Krško je samo 2.800 metara od granične rijeke Une i vodozahvata uz Općinu Bosanski Novi i u neposrednoj blizini ušća rijeke Sane u Unu, obezvrijedio bi se cijeli prostor – ističu.

Upozorili su da sve ovo upućuje na opasnosti koje opet mogu načiniti veliki pritisak na javnost i stanovništvo koje živi u tom kraju, pa se može očekivati novi talas odlaska stanovništva.

Nezrela komunikacija

– Posebno obeshrabruje činjenica da je Hrvatska od početka procesa odabira ove lokacije tek u junu 2021. godine zvanično komunicirala sa Ekspertnim timom BiH preko Fonda za razgradnju Nuklearne elektrane Krško koji je u ovom slučaju operator. Komuniciranje oko ovoga pitanja sa javnošću kako u Hrvatskoj, tako i sa javnošću u BiH ne pokazuje potrebnu zrelost i ne vodi ove aktivnosti na način da odgovori na važna pitanja koje postavlja kako stručna, tako i sva druga zainteresirana javnost. Ove činjenice dodatno pojačavaju bojazan stanovništva za budućnost života u ovom kraju, a u isto vrijeme su obeshrabrujuće i za povratak prognanog stanovništva, i kao indirektne posljedice sa samom najavom namjere negativno utječu na ovdašnje investicije i dolazak stranih investicija. Također, narušavaju se već razvijene privredne grane kao što su turizam i poljoprivreda – upozorili su.

Ukazali su, između ostalog, i da je u aprilu 2016. godine BiH službenim putem dostavila Hrvatskoj pitanja i komentare na “Prijedlog Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva” i “Stratešku studiju za Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva”, ali da Hrvatska još nije službeno dostavila odgovore na komentare i pitanja BiH.

Ostaje trajno

Iz agencije su naveli i da bi se u Centru za upravljanje radioaktivnim otpadom na Čerkezovcu renovirala dva skladišta za municiju koje je 80-ih godina prošlog vijeka gradila bivša JNA i u njih bi se smjestili svi istrošeni radioaktivni izvori koji se nalaze na dvije lokacije u Hrvatskoj, kao i sav institucionalni otpad koji posjeduje Hrvatska.

Za radioaktivni otpad niske i srednje aktivnosti iz Nuklearne elektrane Krško bi se napravilo novo skladište u krugu kompleksa, udaljeno oko 2.900 metara od granične rijeke Une, a 50 posto radioaktivnog otpada bi se preuzelo i zapakiralo u trećoj zemlji i dovezlo u novi objekat na Čerkezovcu. Sav novonastali radioaktivni otpad niske i srednje aktivnosti iz Krškog bi se po zatvaranju i razgradnji ove elektrane zapakirao i dovezao na Čerkezovac u skladište. Očekuje se oko 3.000 kubnih metara.

Iz agencije su zaključili i da radioaktivni otpad, kako je planirala Hrvatska, kad se jednom doveze na Trgovsku goru, tu ostaje trajno.

S druge strane, Andrej Plenković, premijer Hrvatske, prilikom nedavne posjete Bosni i Hercegovini između ostalog je istakao da, s obzirom na “vrlo pouzdane naučne informacije koje imamo”, ne postoji bilo kakva ugroženost ili zabrinutost građana za tu lokaciju na Trgovskoj gori.

– U tom području, riječ je o vojnom objektu, gdje niko blizu ne živi, nema nikakve opasnosti za ugrožavanje zdravlja za građane Hrvatske, to i jeste na hrvatskom teritoriju, a ni za građane BiH – dodao je Plenković.

Rekao je da je Hrvatska, kada je riječ o odlagalištu radioaktivnog i nuklearnog otpada, u kontinuiranom dijalogu s vlastima BiH, te da treba kroz dijalog razjasniti sve i pronaći rješenje kojim će biti zadovoljni.

Istovremeno, Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća minstara Bosne i Hercegovine, kazao je da je uputio poziv Vladi Hrvatske da ipak pokuša iznaći drugu lokaciju jer je suviše napetosti među građanima.

LIDER