Agencija za rad i zapošljavanje BiH “izvozi” radnu snagu: Medicinari idu u Njemačku, a ostali u Sloveniju

Iako naziv institucije koja se zove Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine (BiH) asocira na posredovanja prilikom zapošljavanja unutar države, stvarnost je drugačija te se ona pozicionirala kao jedan od najvećih “izvoznika” radne snage.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH ističu da je njihova isključiva nadležnost posredovanje u zapošljavanju naših građana u inostranstvu, dok za domaće tržište rada nadležnost imaju entitetski zavodi za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja.

“Agencija za rad i zapošljavanje BiH posredovanje obavlja putem međunarodnih ugovora i sporazuma koji nude pravnu sigurnost našim građanima, te na taj način niti jedan naš građanin za kojeg smo radili posredovanje nije bio izložen prevarama ili žrtva nekog fiktivnog zapošljavanja”, navode u odgovoru za Klix.ba.

Šta kažu brojke?

Agencija, inače, posreduje u zapošljavanju bh. državljana u Sloveniji i Njemačkoj.

Zapošljavanje za sva zanimanja u Sloveniji odvija se putem Agencije, dok je za Njemačku dogovoren sporazum za posredovanje samo osoba sa završenom srednjom medicinskom školom općeg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou, prema evropskom referentnom okviru za jezike.

“Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih te imaju prava na radu u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama”, navode iz Agencije.

Iz Agencije su nam dostavili podatke o broju zaposlenih državljana BiH u Sloveniji i Njemačkoj tokom 2024. i 2025. godine te do kraja marta 2026. godine.

Podaci za Sloveniju pokazuju da je u 2024. godini izdato
13.436 radnih dozvola, dok je istovremeno prestalo važiti njih
3.091.

U poređenju sa 2025. godinom, primijeti se blagi pad te je izdato
12.295 radnih dozvola, a prestala je važiti 2.461.

Do kraja marta 2026. godine izdate su 2.684 radne dozvole za rad u Sloveniji, dok ih je prestalo važiti 489.

ADVERTISING

Kada je riječ o Njemačkoj, brojke su znatno niže pa su tako u 2024. godini izdate 223 radne dozvole, dok je u 2025. godini ta brojka iznosila 64.

Prema dostupnim podacima, do kraja aprila 2026. godine izdato je 10 radnih dozvola za rad u Njemačkoj.

Zabrinjavajući trend

Odliv radne snage je zabrinjavajući, posebno kada uzmemo u obzir činjenicu da je u toku dvije godine i tri mjeseca čak 28.415 radnika iz BiH otišlo u Sloveniju.

Osim konobara, trgovaca i radnika u građevinarstvu, BiH se suočava s velikim nedostatkom medicinskih radnika, a njih 297 je putem Agencije otišlo u Njemačku za dvije godine i četiri mjeseca.

Brojke odlaska bh. državljana u inostranstvo zbog posla su velike. Samo u Hrvatskoj naši državljani uvijek budu pri vrhu liste stranih radnika, a bude ih nekoliko desetina hiljada.

“Trenutni pokazatelji su da je nivo posredovanja u Sloveniji na tragu prošle godine, ali ipak sa jednim blagim trendom pada, dok u Njemačkoj u posljednjim godinama imamo izraženiji trend pada posredovanja. Razlog za to je inflacija cijena nekretnina i nemogućnost pronalaska smještaja”, kažu iz Agencije.

U dosadašnjem toku realizacije Sporazuma o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji najviše su se tražili radnici iz BiH sa sljedećim zanimanjima: vozači, varioci, armirači, zidari, bravari, fasaderi, elektroinstalateri, pomoćni građevinski radnici i sl.

S druge strane, kao što je navedeno, posredovanje za Njemačku se vrši samo za osobe sa završenom srednjom medicinskom školom.

Razlozi zbog koji se radnici odlučuju za rad u inostranstvu su bolji uslovi rada i viša plata.

Kada je riječ o domaćem tržištu rada, najviše radnika nedostaje
u građevinskom sektoru i sektoru prerađivačke industrije.

Klix