Ahatović analizira: Šta treba znati o raketama koje su pale na Poljsku i koji je Putinov cilj

Ahatović analizira: Šta treba znati o raketama koje su pale na Poljsku i koji je Putinov cilj

Projektil koji je pogodio poljsko selo Przewodow, koje se nalazi blizu ukrajinske granice, ubio je dvoje ljudi. Rakete, koje su pale na Poljsku, pale su u isto vrijeme dok je trajao raketni napad na zapadnu Ukrajinu koja je jučer gađana sa preko 70 krstarećih projektila. Upravo je američki predsjednik Joe Biden na osnovu nalaza sa lica mjesta obavjestio javnost i partnere iz G7 i NATO-a da je projektil koji je pao na poljsku teritoriju ukrajinska raketa protivzračne odbrane.  

Ovo je na početku razgovora za Faktor kazao Nedžad Ahatović, vojni analitičar.

– Zaista se može raditi o tome da je ukrajinska protivzračna odbrana presrela ruske krstareće projektile pa su dijelovi i jedne i druge rakete pali u Poljsku. Ukrajinici inače vrlo uspješno koriste stare ruske PZO raketne sisteme i njegove pod varijante ALAMZ ZSR S-300 PT/PS (NATO kod SAM-10 Grumble) sa kojima uspijevaju da obore i do 65 posto od ukupnog broja krstarećih projektila i kamikaza dronova koje Rusija povremeno ispali u salvama uglavnom na civilne i infrastrukturne ciljeve. No treba istaći da je ovaj stari sovjetski PZO sistem u ukupnom svom djelovanju efikasan na teško uočljive krstareće rakete koje djeluju na visini nižoj od 100 metara na svega 38 km od branjene pozicije.

Ako je S-300 bio aktiviran u tom djelu ukrajinske teritorije kroz sistem protivzračne odbrane od ruskih napada s obzirom na starost ovog sistema može se tvrditi da su Ukrajinci nastojeći da obore ruske krstareće projektile ispalili rakete koje su izgubile kontakt sa ciljem i pale u Poljsku. Medvedev je izjavio kako incident s ukrajinskim navodnim “raketnim udarom” na poljsku farmu dokazuje samo jedno: hibridni rat protiv Rusije i Zapad se približava svjetskom ratu – navodi Ahatović.

Ali ko zaista vodi hibridni rat, pitanje je koje postavlja Ahatović.

– Redajući činjenice može se doći do odgovora na to pitanje. Prvo – činjenica je da je 40 km od lokacije na kojoj su rakete pale, u mjestu Labuine, stacioniran osmatrački radar poljskog ratnog zrakoplovstva velikog dometa RAT-31L FADR. Radi se o vrlo moćnom PESA radarskom sistemu italijanske proizvodnje, dometa u traganju za ciljevima u zraku od 470 km koji predstavlja najmoćniji dio sistema rane detekcije ciljeva u zraku kojeg Poljska, a i sam NATO posjeduje u ovom dijelu Evrope. Poljaci su sa tog radarsko osmatračkog položaja mogli jasno da detektuju putanju odakle su rakete doletjele u njihovu teritoriju.

Drugo – Amerikanci imaju razmještenu bateriju svog PZO raketnog sistema MIM-104 Patriot u mjestu Rzeszow i njihov osmatrački radarski sistem sa tog položaja je dovoljno moćan da je mogao jasno da detektira odakle su projektili doletjeli i da li je bilo ukrajinskih PZO raketa koje su ih pratile.

Treće – američki avion za zračno praćenje, javljanje i navođenje AWACS Boeing E-3 Century je bio u zraku u blizini i također bio u prilici da sa svojim radarom otkrije putanju raketa koje su pogodile farmu u mjestu Przewodow na granici sa Ukrajinom. Dakle, sa nekoliko pozicija zemlje članice NATO su mogle da detektiraju putanju raketa i imaju trenutnu i kompletnu sliku o cijelom događaju i daju odgovor na pitanje da li je posrijedi ukrajinska greška ili je postojala namjera da se ugrozi teritorija ovog vojnog saveza odnosno njegovih vojnih postrojenja u tom djelu Poljske. Šta god da se desilo predsjednik Biden je otklonio sve dileme i rekao da se radi upravo o ukrajinskoj grešci – pojašnjava Ahatović.

Sa druge strane, podsjeća on, dešava se vanredni sastanak zemalja članica grupe G-7 i članica NATO-a sazvan od strane američkog predsjednika na Baliju gdje se održava samit G-20 i gdje Amerika ponovo pokazuje da vodi glavnu ulogu u slobodnom dijelu svijeta.

– Poljska u međuvremenu poduzima aktivaciju člana 4. Sjeveroatlanske povelje koji kaže da će se “Stranke zajednički savjetovati uvijek kada, prema mišljenju bilo koje od njih, bude ugrožena teritorijalna cjelovitost, politička nezavisnost ili sigurnost bilo koje od stranaka”. Treba se utvrditi da li je zaista postojala namjera da se ugrozi NATO teritorija. I kroz tu aktivnost NATO će demonstrirati odlučnost i jedinstvo bez obzira na povremene bočne udare iz Mađarske i Hrvatske i stajalište Turske koja je vrlo obazriva.

Izgleda da ovaj put Zapad nije nasjeo na Putinove hibridne prijetnje i nije se dao isprovocirati, jer Putin upravo i želi da natjera NATO da povuče crvenu liniju samo kako bi je kasnije namjerno prešao i uvukao NATO u bilo koji vid eskalacije koja mu nakon posljednjih poraza od Ukrajine i isforsiranog povlačenja iz Hersona itekako odgovara. Putin je napokon pročitan na Zapadu, iako je sasvim sigurno da njegova ovakva i slična testiranja jedinstva NATO-a neće stati na ovom slučaju – zaključuje ovaj vojni analitičar.

Faktor.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE