Ahmetagić o otpornosti na antibiotike: Ako ne prestanemo sa zloupotrebom, nećemo se imati čime liječiti

Jedna od najvećih zdravstvenih prijetnji, koja iz godinu u godinu raste, je – otpornost na antibiotike.

Bakterije i drugi mikrobi razvijaju mutacije koje ih štite od antibiotika i drugih antimikrobnih lijekova, što znači da će infekcije, uključujući smrtonosne, koje sada možemo liječiti, u budućnosti postati teže, pa čak i nemoguće liječiti.

Prema posljednjim podacima Organizacije za evropsku ekonomsku saradnju (OECD), procjenjuje se da antibiotska rezistencija (otpornost), godišnje širom svijeta uzrokuje oko 700.000 smrtnih ishoda, a da bi ta brojka do 2050. godine mogla porasti na 10 miliona.

Ne djeluju na viruse

Nekoliko je razloga što antibiotska rezistencija postaje globalni problem. Prema tvrdnjama stručnjaka, na prvom mjestu je pogrešno preusmjeravanje antimikrobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka, što je glavni pokretač u razvoju infekcija otpornih na lijekove.

Zatim loša medicinska propisana praksa i pridržavanje pacijenata u liječenju. Primjera radi, antibiotici ubijaju bakterije, ali ne mogu ubiti virusne infekcije poput prehlade i gripe. Često su neispravno propisani za te bolesti ili se uzimaju bez odgovarajućeg medicinskog uvida.

Potom, nedostatak pristupa čistoj vodi, sanitarijama i higijeni, kako za ljude tako i za životinje, te nedostatak čiste vode i sanitarija u zdravstvenim ustanovama, farmama, a neadekvatna prevencija i kontrola infekcija potiče nastajanje i širenje infekcija otpornih na lijekove.

– Novembar je vrijeme respiratornih infekcija, kada je najviše vidljiva zloupotreba antibiotika, koji se često primjenjuju za njihovo liječenje, a uglavnom su neučinkoviti i nepotrebni. Znamo da normalnu floru svakog organizma čine mikoorganizmi, među kojima su bakterije, virusi, gljivice, paraziti. Oni formiraju svoju ekološku zajednicu u našem tijelu i imaju važnu ulogu, prije svega u očivanju zdravlja. Nepotrebnim dodavanjem antibiotika, posebno onih sa širokim spektrom djelovanja, narušava se ta vrlo važna ravnoteža – kaže prim. dr. Aldina Ahmetagić, načelnica Zavoda za kliničku farmakologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, u povodu 18. novembra Međunarodnog dana antibiotske rezistencije.

Kako bi ukazali na problem, ova zdravstvena ustanova vrši stalnu edukaciju stanovništva, koja nije prestala ni u vrijeme pandemije, sa porukom – “COVID-19 je virusna bolest, polako, i stop antibioticima”.

– COVID-19 je uzrokovan virusom, a ne bakterijama i stoga se antibiotici ne bi smjeli koristiti za sprečavanje ili liječenje virusnih infekcija, osim ako nisu prisutne i bakterijske infekcije. Na početku pandemije mnogi su uzimali antibiotike, ali smo se uvjerili da oni ne djeluju na COVID-19 jer je to virusna bolest. Antibiotici se u ovom slučaju isključivo ordiniraju u situaciji komplikacija, odnosno superinfekcije. Dodala bih da smo napisali i priručnik spram naše lokalne rezistencije, a formirali smo i tim za primjenu antibiotika koji je u sklopu Komisije za lijekove. Vrlo smo svjesni ovog problema, no ima situacija kada se empirijski mora nešto uključiti, ali sve to ima svoje vrijeme i mjesto – navodi Ahmetagić.

U apoteku bez recepta

Kaže kako je najveći problem do prije nekog vremena bio što su građani mogli u apoteci, bez ljekarskog recepta, kupiti antibiotik.

– Nadam se da to više nije moguće i da inspekcije rade svoj posao. Mnogi su imali naviku da čim počnu šmrcati ili se pojavi temperatura, odu do najbliže apoteke i kupe antibiotik. Mi već imamo pacijente koji nam dolaze sa Clostridium difficile, vrlo ozbiljnom infekcijom, koja daje tešku kliničku sliku i koja je izazvana upravo antibiotikom. Dakle, osnovno pravilo je – nikada antibiotik ne uzimati na svoju ruku. Ljekar je taj koji će na osnovu kliničke slike i laboratorijskih nalaza, utvrditi, da li će propisati lijek ili ne i to je postulat koji bismo svi trebali poštovati, i pacijenti i ljekari – ističe Ahmetagić.

Proizvodnja antibiotaka vrlo je skup poduhvat, i to je razlog što se rijetko, prema riječima kliničke farmakologinje, pojavljuju novi na tržištu.

– Ovo što imamo antibiotika trebamo čuvati za bolesti na koje djeluju i liječe. U protivnom, s obzirom na izraženu rezistenciju na globalnom nivou, u narednim godinama nećemo se imati čime liječiti. Nabrojat ću vam bakterije koje uzrokuju najčešće infekcije, a koje dovode do ozbiljnih komplikacija. Među njima su: Streptococcus pneumoniae (Pneumokok), Staphylococcus aureus (Stafilokok), Enterococcus (Enterokok), Cephalosporin (Cefalosporin), Carbapenems (Karbapenem), između ostalih, vrlo su moćni antibiotici, koji, ako se daju u pravo vrijeme i u pravoj dozi, spašavaju živote. No, ako ih budemo uzimali i kada ne treba, dovest ćemo se u situaciju da oni neće djelovati na infekciju, a zamjene nemamo – ističe Ahmetagić.

Dodajmo da se, osim u humanoj medicini, antibiotici nekontrolirano primjenjuju i kod životinja, a nalaze se i u namirnicama, što se također odražava na zdravlje ljudi. Zbog toga je, dodaje Ahmetagić, i u veterinarskoj struci, potreban veliki nadzor.