AKO DVA PUTA DOBIJETE KORONU, POVEĆAVATE RIZIK ZA RAZVOJ POSTKOVIDA: Ovo su simptomi

repsiratori koronavirus pixsell
Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Ukoliko se dva puta zarazite koronom, postoji veća šansa za razvoj dugog kovida, pokazala je nova američka studija.

Naravno, postkovid ne javlja se kod svake osobe koja je preležala virus, ali ispoljava svoje efekte kod određenog dijela populacije sigurno.

Od simptoma uglavnom se javljaju srčane smetnje, probadanje u predjelu grudi, aritmija, zamor, otežano disanje, a sve češće se prijavljuje i problem sa koncentracijom. Zdravstvene tegobe mogu trajati od mjesec, pa i do godinu dana smatraju stručnjaci.

Ono što je zabrinulo naučnike i autora studije koja je u pripremi za štampu, je što su sve varijante omikrona zaraznije, pa se ljudi češće inficiraju, što samim tim povećava i šansu za razvoj dugog kovida i stvaranje novih zdravstvenih tegoba.

Može da traje mjesecima
Кako se dalje navodi u studiji, stanje dugog kovida može trajati mjesecima, pa i godinu i više dana nakon početne infekcije, ali s druge strane već stečeni imunitet, vakcinacijom ili prirodno, paralelno stvara i otpornost, smatraju ljekari. To automatski ne isključuje mogućnost razvoja dugog kovida, ali je svakako tokom istraživanja utvrđeno da su se kod nevakcinisanih češće javljali postkovid simptomi, nego kod onih koji su primili tri doze, naveli su naučnici.

  • Smatram da postojanje nekog prethodnog imuniteta – bilo da je prirodan ili od vakcine, smanjuje rizik od dugog kovida, ali to ne znači da on nije prisutan, dakle može se javiti i te kako, rekao je dr Stiven Diks, profesor medicine na UC San Francisco i glavni istraživač studije o dugoročnom uticaju infekcije novim korona virusom.

Da postkovid vreba i poslije preležane korone, potvrđuje i direktor Klinike za kardiovaskularne bolesti u UKC Niš, doc. dr Tomislav Kostić. Kako objašnjava za „Blic“ od tegoba javlja se najčešće zamor ali i preskakanje srca koje ne spada u grupu težeg srčanog oštećenja. Takođe, i on pojašnjava da se postkovid ne razvija kod svakoga, ali kod određenog dijela ljudi može. Dakle, kako kaže, moguće je da ako se neko zarazi dva puta koronom, da povećava šansu za razvoj dugog kovida, ali i podsjeća na mehanizme zaštite koje ne smijemo zaboraviti – maske, distancu, dezinfekciju, a prije svega vakcinu.

  • To su sve opšte preporuke i treba ih se pridržavati i štititi se od virusa koji je sada postao još zarazniji. Postoji rizik da se razvije dugi kovid kod pojedinih ljudi, sve je to individualno. Što se, generalno, postkovida tiče obično se javlja probadanje, gušenje, variranje krvnog pritiska, svakako da to treba liječiti. Međutim, u nekom određenom periodu se svi ti postkovid simptomi gube. Naravno, ima i onih pacijenata kod kojih se javlja oštećenje srčanog mišića, ali taj procenat je mali. Ipak, ono što je pokazala epidemija jeste da kovid nije samo bolest koja napada pluća, nego napada sve organe, a nažalost kardiovaskularni sistem pored pluća najviše strada, objašnjava dr Kostić.

Prof. dr Predrag Mitrović, kardiolog Urgentnog centra KCS, u razgovoru za „Blic“ nedavno je pojasnio da je Kovid-19 specifična infekcija i bez obzira koji je oblik u pitanju, može se desiti upala i drugih organa, srca i srčane kese, može se javiti upala jetre, bubrega, nerava, te da virus može napasti sve organe.

Iako je korona pokazala da „djeluje“ individualno, tako je i sa postkovidom. Postoje primjeri preležanog kovida bez ikakvih posljedica posle toga, dok s druge strane postoje oni koji se osećaju malaksalo, i imaju problem sa srčanim ritmom i po nekoliko mjeseci.

  • Postkvoid može da se produži kod nekih ljudi i do šest meseci, pa i do godinu dana. Svakako, moramo biti obazrivi i ako se ne liječimo od srca uvijek treba izvršiti kontrolu, a posebno ako se javi neki simptom. Dakle ukoliko neko osjeća iznenadni zamor, ako srce ubrzano radi, potrebno je javiti se kardiologu, objasnio je profesor Mitrović.

Nova infekcija, novi rizik
Naime, nova istraživanja pokazuju da se zaražavanjem koronom, po drugi put, mogu povećati dugoročni zdravstveni rizici, što ostavlja prostora za oprez, jer cirkulacija sve zaraznijih podvarijanti omikrona dovodi do ponovnog zaražavanja većeg broja stanovnika Кalifornije, piše LA Times.

Ranije tokom pandemije, pretpostavljalo se da jednom zaražavanje pruža određeni stepen trajne zaštite, možda nekoliko mjeseci, međutim, kako koronavirus mutira, tako su i promjene drugačije. Zaključak je, kako piše portal, da svaka pojedinačna infekcija nosi rizik ne samo za akutnu bolest, već i potencijal za razvoj dugog kovida.

Dr Zijad Al-Ali, klinički epidemiolog sa Vašingtonskog univerziteta u Sant Luisu i šef istraživanja i razvoja u Zdravstvenom sistemu za pitanja veterana Sant Luisa, objasnio je da ponovna infekcija apsolutno povećava rizik.

Prema studiji koja ispituje američke veterane, čiji je Al-Ali vodeći autor, zaražavanje dva ili više puta „doprinosi dodatnim rizicima od smrtnosti od svih uzroka, hospitalizacije i štetnih zdravstvenih ishoda“ . Kako se navodi, u različitim sistemima organa može dodatno pogoršati rizik od dijabetesa, umora i poremećaja mentalnog zdravlja.

Studija je takođe pokazala da, u poređenju sa onima koji su zaraženi samo jednom, pojedinci koji su se drugi put zarazili korona virusom, imali dva i po puta puta veći rizik od razvoja bolesti srca ili pluća, ali i problem sa zgrušavanjem krvi.

Moguće je da će ponovljena infekcija koronavirusom nekoga ostaviti sasvim u redu, što se dešava većini ljudi, rekao je Al-Ali, ali podsetio i na opasnost koja možda neće zaobići svakoga.

Direktorka za javno zdravlje okruga Los Anđeles, Barbara Ferer nedavno je navela Al-Alijevu studiju kao razlog za nošenje maski u zatvorenim javnim prostorima kako bi se izbjegla ponovna infekcija.

  • Oni sa ponovljenim infekcijama imaju veći rizik od gastrointestinalnog, bubrežnog, mentalnog zdravlja, muskuloskeletnih i neuroloških poremećaja, kao i dijabetesa – istakla je Ferer komentarišući studiju. Kako je dodala, rizik od razvoja dugoročnog zdravstvenog problema dodatno se povećavao sa svakom ponovnom infekcijom.

Kako dalje piše portal LA Times, najbolji način za spriječavanje dugotrajnog kovida je da ne dobijete kovid, zbog čega se proporučuje nošenje maski, socijalna distanca i pojačana dezinfekcija prostorija.

Studija objavljena u Journal of General Internal Medicine, otkrila je da je od 1.038 pacijenata sa simptomatskim COVID-19 između aprila 2020. i februara 2021. skoro 30 odsto razvilo dugi kovid. Najčešći simptomi bili su umor i otežano disanje među hospitalizovanim pacijentima.

Iako su mnogi umorni od preventivnih mjera COVID-19 poslije skoro dvije i po godine, one su i dalje važne, rekla je dr En Foster, potpredsjednica i glavni službenik za kliničku strategiju za zdravstveni sistem Univerziteta u Кaliforniji.

Кoji su simptomi dugog kovida?
Iako je kod delte proces liječenja trajao znatno duže, sada se omirkon liječi za osam dana. Ono što pak zabrinjava, to je kada nastaje potpuni oporavak.

Naime, kako smatraju naučnici, većina blažih slučajeva Covida-19 će se potpuno oporaviti u roku od nekoliko sedmica, ali se kod nekih ljudi bolest može produžiti i po nekoliko mjeseci.

Od simptoma može se javiti ekstremni umor, kratak dah, lupanje srca, bol u grudima ili stezanje.

Problemi sa pamćenjem i koncentracijom, promjene ukusa i mirisa, bol u zglobovima i mišićima.

Кoliko dugo Covid -19 može uticati na organizam
Prema jednoj studiji, postoje tri različite grupe dugih kovida, koje dolaze sa karakterističnim skupom simptoma. Istraživači su pogledali podatke prikupljene iz zdravstvene studije koja je uključivala 1.459 ljudi koji su bili zaraženi koronom više od 84 dana.

Ovim povodom, profesorka Кler Stivens, jedna od autora studije, objasnila je da podaci jasno pokazuju da post kovid sindrom nije samo jedno stanje, već izgleda da ima nekoliko podtipova.

  • Naši nalazi su se poklapali sa iskustvom ljudi koji dugo žive sa kovidom. Razumjevanje osnovnih uzroka ovih podtipova može pomoći u pronalaženju strategija liječenja. Štaviše, podaci pokazuju potrebu da problemu postkovida treba pristupati individualno, odnosno pojedinačno, dodala je ona.

Tri tipa dugog kovida

Neurološki simptomi
Prva grupa dugog kovida, koji je ujedno i najčešći dugi tip je ona koja dovodi do niza neuroloških simptoma uključujući umor, maglu u mozgu i glavobolju.

Prema istraživačima, ova grupa simptoma bila je najčešća kod Alfa i Delta varijanti Covid-19.

Epidemiolog i član Kriznog štaba za suzbijanje kovid infekcije, prof. dr Branislav Tiodorović objasnio je nedavno za “Blic” da neurološki problemi jesu sve izraženiji u postkovid periodu.

  • To je ozbiljan problem, kliničari se time bave sve više. To se znalo i u prvoj godini i tokom prvih oboljenja, da jedan od težih oblika jesu neurološke promene, gubljenje koncentracije, pa i orijentacije. Vrlo je važan podatak još kod prvih oboljenja, kod najtežih, da se brzo ispoljavao neki oblik dekoncentrisanosti. U postkovidu, čini se, imamo situaciju da se značajan broj ljudi žali na to bez obzira na uzrast, a ja bih dodao, čini mi se da oni koji su stariji, kod kojih je već počela demencija, da se nakon kovida ubrzao proces bolesti – objasnio je profesor Tiodorović.

Problemi sa disanjem
Drugi podtip dugog kovida uključuje respiratorne probleme kao što su bol u grudima i teška kratak dah, simptomi koji obično ukazuju na oštećenje pluća. Ovi simptomi su takođe preovladavali među teškim pacijentima sa kovidom tokom drugog talasa u Indiji.

Kombinacija simptoma
Posljednji i treći tip dugog kovida povezan je sa kombinacijom simptoma u rasponu od lupanja srca, bolova u mišićima, do promjena na koži i kosi. Generalno, dugi kvoid se odnosi na stanje koje je povezano sa skupom simptoma korone, koje traje više od sedmicu dana ili mjeseci nakon infekcije.

Novi simptomi
Prema nedavnoj studiji objavljenoj u Nature Medicine, koju je predvodio tim istraživača sa Univerziteta u Birmingemu, gubitak kose, halucinacije i niži seksualni nagon identifikovani su kao dodatni dugi simptomi COVID-a, među ostalim uobičajeno prijavljenim 62 različita simptoma u 12 sedmica nakon njihove infekcije.

Кoji je najbolji način da se zaštitite?
Dugi kovid je nepredvidiv i može se pojaviti kod bilo koga. Ali istraživači tek treba da pronađu korjen njegovog porekla. Ipak, najbolji način da se to spriječi je da se zaštitite od infekcije. Nošenje maske, održavanje socijalne distance, poštovanje pravilne higijene ruku i primanje vakcine ili dopunske vakcine su trenutno najbolji mogući načini da smanjite rizik, poručuju svjetski naučnici.