Portal 072info

Ako ste mladi inovator, ne očekujte pomoć od države: Javni pozivi ne priznaju pojedince

Koliko država Bosna i Hercegovina (ne)brine za mlade inovatore, kreativce koji žele razvijati svoje ideje, pokazuje činjenica da se gotovo niti na jedan javni poziv institucija vezan za naučno istraživanje ne može prijaviti pojedinac koji nije član neke organizacije, instituta i slično. Otkako postoji Institut za intelektualno vlasništvo BiH, još od 1993. godine, pa sve do 2016. godine nije predao niti jedan patentni zahtjev. U isto vrijeme Institutu je podneseno više od 1.177 patentnih prijava bosanskohercegovačkih inovatora. S druge strane, Asocijacija inovatora BiH širom svijeta promovisala je više od 380 inovacija, a bh. inovatori osvojili su skoro 1.400 svjetskih priznanja.

Znatiželja pokreće svijet naprijed

Šta uzrokuje ovakvu situaciju, odgovara nam Husein Hujić, generalni sekretar Asocijacija inovatora BiH i jedan od direktora Svjetske federacije inovatorskih organizacija (IFIA).

“Ono što naše vlasti nikako ne mogu da shvate jeste da je naučno-istraživački rad pleonazam. Kako može nešto biti istraživačko, a da nije na bazi nauke? Za čovjekovu inventivnost dovoljno je poznavati abecedu i osnovne četiri radnje matematike, a pogotovo danas kad se sve škole mogu pronaći na internetu. Inventivnost nije ničim nikome zagarantovana. Ona se može razvijati, ali to je težak i spor postupak kojem moraš biti dosljedan. U nekim zemljama, kakva je Švedska, djecu odmah usmjeravaju prema njihovim prirodnim sposobnostima. Nekome je urođena neka inventivnost i gotovo. Nema inventivnosti bez znatiželje, a znatiželja pokreće svijet naprijed”, govori nam Hujić na početku.

On dodaje da na svjetskom nivou postoje službeni izrazi za istraživanje i razvoj te da su svi zakoni tome prilagođeni.

“Naši nikako da se dosjete koliko je to bolje. Odatle pa nadalje moramo mijenjati stvari”, kaže Hujić.

Još jedna članica Asocijacije inovatora BiH, Nađa Zubčević, koja se već nekoliko godina bori da njen izum, antibakterijski podmetač za WC dasku zaživi na tržištu, pojašnjava nam kako je izuzetno teško doći do sredstava kojima inovatori mogu pokrenuti zaštitu, odnosno proizvodnju svoje inovacije.

“Status inovatora ne spominje se u zakonima o naučno-istraživačko radu. U javnim pozivima vezanim za naučna istraživanja koje raspisuju pojedina ministarstva mogu se prijaviti visokoškolske ustanove, instituti, istraživački centri u privredi, ali ne i pojedinci. Prema tome, reklo bi se da je naučni istraživač termin koji je rezervisan samo za zaposlene u naučno-istraživačkim institucijama”, kazala nam je Zubčević.

Bh. inovatorica ističe da su sve inovacije na neki način naučna istraživanja zbog čega legislative u BiH smatra besmislenima.

“Na primjer, više od 300 inovacija pri Asocijaciji inovatora BiH spadaju u domen zaista ozbiljnih naučnih istraživanja, a ti ljudi se ne mogu prijaviti na državne poticaje bez obzira što imaju iza sebe zavidne rezultate, nagrade, medalje, priznanja… S druge strane, mogu se prijaviti naučno-istraživački instituti i ostale neke organizacije, a upravo Institut za intelektualno vlasništvo BiH do 2016. godine nije predao niti jedan patentni zahtjev. Pa gdje su ta naučna istraživanja. Nije valjda da se od silnih naučnih projekata i istraživačkih radova nije mogla kreirati neka inovacija, to jest patent”, kaže Zubčević.

Inovatorima dati status istraživača

Iz Ministarstva civinih poslova BiH govore nam kako oni jednom godišnje raspisuju poziv na grantove na koji se mogu prijaviti pojedinci inovatori. Prošle godine nije realizovana dodjela ovih sredstava zbog privremenog finansiranja, a u pozivu iz 2018. stajalo je da pravo na podnošenje projekta imaju i inovatori državljani BiH. Najmanji iznos sredstava koja su se mogla dobiti iz ovog granta je 2.000 KM, a najveći 25.000 KM.

Međutim, na pozive državnog ministarstva civilnih poslova koji se odnose na naučna istraživanja, nema mjesta za pojedince inovatore, što je velikim dijelom uslovljeno i zakonima.

Husein Hujić kaže nam da je i teoretski i praktično bolje inovatorima u RS-u čije resorno ministarstvo redovno pruža podršku inovatorima.

Primjera radi, u Pravilniku o postupku, načinu vrednovanja i kvantitativnom iskazivanju naučno-istraživačkih rezultata istraživača u RS-u navodi se, između ostalog: “Pod originalnošću naučnog rada podrazumijeva se istraživanje koje proširuje granice znanja kroz razvoj značajnog djela, otkriće/unapređenje ili aplikaciju, koji su objavljeni u nacionalnim ili međunarodnim referentnim publikacijama ili su priznati kao patent.”

“Na nivou države imamo osnovni zakon o naučno-istraživačkom radu, ali nije razrađen ničim. Tu se završava sva njegova funkcija. Na nivou Federacije BiH ne postoji nikakav zakon već godinama. Najduži zakon o naučnom istraživanju je u Kantonu Sarajevo, a prije dvije, tri godine stigli su nam i zakoni iz Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Jedino što je bitno jeste da inovator dobije status istraživača u tim zakonima, što je moguće. Time bi se omogućilo da se u javne pozive za naučno-istraživačke projekte prijave inovatori sa svojim inovacijama. Moramo biti svjesni da otprilike deset posto inovacija u svijetu dolazi iz nekakvih organizacija, a čak 90 posto od pojedinaca inovatora”, naglašava Hujić.

U nedavnom intervjuu za naš portal sarajevski profesor Hazim Bašić istakao je da je nauci mjesto na državnom nivou te da izdvajanja za nauku moraju biti dio ozbiljnih državnih politika.

“U BiH ne postoje kredibilni podaci o izdvajanju za nauku. Jedina značajnija sredstva izdvajaju se u Kantonu Sarajevo. Donesene su mnoge strategije za razvoj nauke, obrazovanja, industrije i privrede na različitim administrativnim nivoima vlasti u kojima se kao strateški ciljevi navode povezivanje visokog obrazovanja i tržišta rada, razvoj kompetencija za poduzetništvo, jačanje praktičnih znanja i vještina studenata kroz praksu u industriji, dualno obrazovanje… Međutim, učinak većine takvih dokumenata još uvijek je slabo vidljiv. Uzroci su mnogobrojni i kompleksni, a neki od njih su nedovoljni kapaciteti za provedbu donesenih strategija te neodgovoran odnos prema donesenim dokumentima”, smatra Bašić.

I dok stručnjaci, naučnici i stariji inovatori poručuju mlađima da se ne oslanjaju na državu već sami kreiraju svoj put, čini se kako su mladi kreativci već svjesni šta mogu očekivati od bh. institucija. Tome svjedoče i trojica srednjoškolaca iz Tuzle koji su nedavno osmislili vrećicu za liječenje hipotermije, ali kažu da im vrata uspjeha daleko više otvaraju strana tržišta.

Klix.ba

Podijelite članak
  • 3
    Shares

Zapratite 072info na Instagramu! 

KLIKNI OVDJE

Holler Box