A woman on a bathroom scale hides the numbers with her foot because she is unhappy with her weight.
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava

Ako ste se za vrijeme pandemije koronavirusa pretjerano udebljali ili ste se, ne želeći, suočili s gubitkom kilograma, znajte da niste sami. Po anketi Američke psihološke udruge, 61 posto odraslih osoba u Sjedinjenim Državama prijavilo je neželjenu promjenu težine od početka pandemije, piše ScienceAlert.

O tomu je u svojem radu izvijestila dr. Lina Begdache, neuroznanstvenica čija je uža specijalnost prehrana, a radi kao docentica na Sveučilištu Binghamnton pri Državnom sveučilištu u New Yorku. Sa skupinom kolega bavi se istraživanjem korelacije između prehrane, načina života, stresa i mentalnih tegoba poput anksioznosti i depresije.

Rezultati studije objavljeni u martu 2021. pokazuju da je tijekom pandemije 42 posto ispitanika dobilo neželjene kilograme – u prosjeku 13 kilograma, a gotovo 10 posto među njima udebljalo se i više od 50 kilograma. Istodobno je gotovo 18 posto Amerikanaca kazalo da se suočilo s neželjenim gubitkom kilograma – u prosjeku 11.8.

U sklopu druge studije, čiji su rezultati objavljeni 22. marta 2021., pratila se promjena tjelesne težine u 269 osoba u razdoblju od februara do juna 2020. Znanstvenici su ustanovili da su ispitanici prosječno mjesečno dobili 0.7 kilograma.

Stručnjaci su zaključili da je zajednički nazivnik promjena tjelesne težine, osobito tijekom pandemije – stres.

Još jedna studija Američke psihološke udruge iz januara 2021. otkrila je da je oko 84 posto odraslih osoba u SAD-u u prethodne dvije sedmice doživjelo barem jednu emociju koja se može povezati s produljenim stresom.

Podaci o neželjenim promjenama težine posebno dolaze do izražaja u stresnim vremenima poput ovih u kojima živimo, osobito u kontekstu reakcije organizma na stres, poznatije kao reakcije borbe ili bijega, kazala je Begdache.

Riječ je o urođenoj reakciji koja se razvila kao mehanizam preživljavanja i ljudima omogućuje da brzo reagiraju na akutni stres.

Kad se suoči sa stresom, tijelo nastoji održati mozak na oprezu. Pritom smanjuje razinu nekih hormona i moždanih kemikalija da bi se otklonilo ponašanje koje neće pomoći u nekoj izvanrednoj situaciji, a povećava razinu ostalih hormona koji su od pomoći.

Pod stresom tijelo snižava razinu neurotransmitera poput serotonina, dopamina i melatonina. Serotonin regulira emocije, apetit i probavu. Dakle, niska razina serotonina povećava anksioznost i može promijeniti čovjekove prehrambene navike.

Dopamin – još jedan neurotransmiter koji pridonosi pozitivnim osjećajima – regulira motivaciju usmjerenu prema željenom cilju. Niže razine dopamina mogu rezultirati smanjenom motivacijom za vježbanjem, održavanjem zdravog načina života ili obavljanjem svakodnevnih zadaća.

Važno je istaknuti i da se u organizmu osoba pod stresom proizvodi manje hormona sna – melatonina, što dovodi do problema sa spavanjem.

Epinefrin i noradrenalin posreduju u fiziološkim promjenama povezanim sa stresom i u stresnim su situacijama povišeni. Takve biokemijske promjene mogu utjecati na promjene raspoloženja, na prehrambene navike osobe, smanjiti motivaciju i poremetiti cirkadijalni ritam osobe.

U svakom slučaju, stres može utjecati na vaše prehrambene navike i na motivaciju za vježbanjem ili zdravom prehranom, a prošla je godina bez sumnje bila stresna za sve nas.

Mnogi ljudi utjehu pronalaze u visokokaloričnoj hrani. Primjerice, čokolada i ostale slastice mogu vam poboljšati raspoloženje jer će povećati razinu serotonina u kratkome roku. No krv se vrlo brzo rješava viška šećera, pa takav mentalni poticaj traje kratko, zbog čega ljudi jedu još više.

Jelo kao utjeha može biti prirodan odgovor na stres, no u kombinaciji sa smanjenom motivacijom za tjelovježbom i konzumacijom kaloričnije hrane s premalo hranjivih sastojaka, stres najčešće u nekih ljudi rezultira neželjenim debljanjem.

Ukratko, mozak je s probavnim sistemom povezan dvosmjernim komunikacijskim sustavom, poznatim kao vagusni živac, pojašnjava znanstvenica.

Kad ste pod stresom, vaše tijelo inhibira signale koji putuju kroz vagusni živac, pri čemu se probavni proces usporava, a posljedica je osjećaj sitosti kod pojedinaca.

Pandemija je mnoge ljude zatvorila u domove. Ostali su bez uobičajenih aktivnosti i, većinom, s puno hrane. Kada ovom scenariju dodate faktor stresa, imate savršenu situaciju za neželjenu promjenu težine.

Stres će uvijek biti dio naših života, no postoje načini kojima se možete protiv njega boriti, primjerice vježbanjem pozitivnih misli koje mogu pridonijeti otklanjanju reakcije na stres i na njegove neželjene posljedice.

Članak je izvorno objavljen u stručnome časopisu The Conversation.