Ako ste stalno u nekoj žurbi i mislite da ćete zakasniti možda ste zapravo anksiozni

Ako stalno razmišljate da ćete negdje zakasniti pa se žurite, zbog toga biste se mogli osjećati tjeskobno. U toj situaciji gledajte racionalno. Šta će se dogoditi ako zakasnite?

Ova je godina bila jedna od najizazovnijih u modernoj istoriji, ona koja je uzela danak na našem mentalnom i fizičkom zdravlju. Osjećaj da se morate požuriti prilično je čest simptom kod ljudi s generaliziranim anksioznim poremećajem (GAD).

Poremećaj karakterišu mnoge vrste briga, u mnogim vrstama konteksta. Da bi se dijagnosticirao GAD, osoba bi trebala imati skup simptoma, a osjećaji bi morali u određenoj mjeri narušiti vaše funkcionisanje, prenosi 24sata.hr.

Ako osjećaj postoji sam za sebe, onda nije povezan s GAD-om. To bi mogla biti samo tjeskoba usredotočena oko toga kamo idete.

Da biste došli do korijena osjećaja hitnosti i žurbe i da biste mogli upravljati njime, važno je slijediti trag. Drugim riječima, morate shvatiti kada i gdje počinjete osjećati hitnost.

Jeste li na putu do posla, odlaska u prodavnicu, sastanka s nekim od članova vaše porodice? Jednom kada odredite trenutak kad se počnete osjećati tjeskobno i užurbano, smirite svoje misli.

Kako to napraviti?

Ako se brinete da negdje ne stignete na vrijeme, zapitajte se kakva bi bila posljedica kasnog pojavljivanja. Zatim procijenite je li to istina. Hoćete li stvarno zakasniti ili vi to očekujete? Šta je najgore što bi se moglo dogoditi ako negdje ne stignete na vrijeme?

Kad smo zabrinuti u tom trenutku, skloni smo katastrofalno razmišljati i u glavi zamislimo najgori mogući ishod. Ne gledamo zapravo racionalnu perspektivu.

Ako su vaša tjeskoba i potreba za žurbom još uvijek tu, postoji puno alata koji će vam pomoći u upravljanju njima.

Prvo i najvažnije, naspavajte se. Ljudi su emocionalno i psihološki ranjiviji kad nemaju dovoljno sna.
Važna je i zdrava prehrana puna vlakana i proteina. Nepravilna procjena šećera u krvi tokom dana može uticati na visinu raspoloženja i tjeskobe.

I na kraju, tjelesna aktivnost je presudna komponenta mentalnog zdravlja. Vježbanje dugoročno djeluje tako da nam pomaže da se osjećamo manje tjeskobno, ponekad vam treba samo 15-minutna šetnja kako biste napunili baterije, piše Mind Body Green.