Ako zakon ne prođe, cijenu će platiti građani: Zašto BiH rizikuje udar EU na električnu energiju

Usvajanje zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH tokom januara moglo bi spasiti građane i privredu novih poskupljenja struje, a time i drugih proizvoda. Bosna i Hercegovina je veoma blizu trenutka kada će morati početi plaćati dodatne takse na proizvedenu električnu energiju, a zbog skorog početka primjene evropskog Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika, takozvanog CBAM-a.Spas od novog nameta na džepove i građana i privrede, jer će aktivacija mehanizma neupitno voditi rastu cijena električne energije, jeste hitno usvajanje zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH. Brojne analize su ukazivale na to da je krajnji rok za stupanje zakona na snagu, odnosno usvajanje u oba doma državnog Parlamenta, kraj 2026, te da bi problemi mogli nastupiti već s prvim danom nove godine.Ipak, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) otkriva da bi usvajanje zakona tokom januara, ipak, moglo značiti da će država izbjeći nove namete. – Postoje određena otvorena pitanja u Evropskoj komisiji i Energetskoj zajednici na koji način to mogu da urade i upravo to njihovo nesnalaženje sa primjenom CBAM-a treba da iskoristimo da intenziviramo aktivnosti kako bismo tokom januara usvojili zakon i mapu puta, te time ispunili uslove.Vjerujem da će onog trenutka kada dostavimo naše ispunjenje uslova biti prihvaćena inicijativa BiH da bude izuzeta od CBAM-a, kaže Košarac. Stručnjaci s polja energetike navode da bh. privreda godišnje izvozi robu u EU vrijednosti veće od 18 milijardi KM, pri čemu ključnu ulogu imaju sektori obuhvaćeni CBAM-om.Tako, naprimjer, izvoz aluminija premašuje 800 miliona maraka godišnje, a izvoz željeza, čelika i cementa zajedno dodatnih 700 miliona KM. – Procjene pokazuju da proizvodi iz CBAM sektora čine između 2,8 i 4,2 milijarde KM, odnosno do 6 posto BDP-a BiH.U 2025. godini više oko 65 posto električne energije u BiH je proizvedeno iz uglja, što čini domaće proizvode znatno prljavijima u pogledu emisija od onih iz EU. Zbog toga će izvoznici iz BiH imati veći trošak CBAM taksi po toni proizvoda.Ova emisijska neefikasnost direktno smanjuje konkurentnost na tržištu EU. Kombinacija visoke zavisnosti od izvoza i visokog karbonskog otiska čini BiH izrazito ranjivom na CBAM mehanizam, ističe stručnjak za energetiku Nihad Harbaš. Zakon je u državnom Zastupničkom domu usvojen u prvom čitanju, dok na dnevni red Doma naroda još nije ni stigao. Iz Vijeća ministara je u parlamentarnu proceduru poslat potpuno usaglašen sa vladama entiteta i podržan od evropske Energetske zajednice.A onda je krenulo politikantstvo po pitanju sjedišta buduće berze električne energije iako je dogovor vlada bio Mostar. – Očigledno je neko želio da trguje sjedištima nekih drugih agencija i na taj način pokaže da je tobože politički bitan, a pokazuje se da su potpuno nebitni.To će usložniti proceduru u Domu naroda, gdje će Klub Hrvata, pretpostavljam, imati jasne stavove i da će doći do potrebe usaglašavanja teksta zakona, što nas može dovesti u situaciju da nećemo moći ispoštovati određene rokove u vezi sa stavovima koje trebamo dostaviti evropskoj Energetskoj zajednici, navodi Košarac.Pitanje sjedišta berze problematizovali su parlamentarci stranaka trojke i opozicije iz RS-a, navodeći da sjedište treba biti u distriktu Brčko. Harbaš s druge strane još kaže da su efekti CBAM-a u nekim slučajevima već vidljivi, pa su tako pojedini proizvodi na domaćem tržištu poskupjeli usljed rasta cijena energenata i sirovina.Navodi da će, ako do 2027. godine ne ispunimo obaveze kroz međunarodne protokole i ne reformišemo energetski sektor u pogledu ETS mehanizma, CBAM pokositi značajni dio privrede. Zaključuje da bi nedostatak političke volje mogao značiti da ćemo ostati društvo sa najnižom kvalitetom života.