Ako želi spasiti proizvodnju hrane, država bi trebala smanjiti stopu PDV-a na sektor poljoprivrede

traktor njiva poljoprivreda

Proljetna sjetva je na pragu, ali poljoprivrednici u našoj zemlji u velikom su problemu zbog brojnih poskupljenja. Od nafte do sjemena i đubriva neophodnog za sjetvu, sve je poskupjelo, što bi u konačnici moglo dovesti do smanjenja ovogodišnje proizvodnje.

Kako je za Klix.ba kazao Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina najviše inputa za poljoprivrednu sjetvu (sjemena, gnojiva i nafte) uvozi iz Srbije i Hrvatske.

“Cijene gnojiva su poslupjele za skoro 100 posto i prije dešavanja u Ukrajini i to će svakako, uz aktuelno poskupljenje goriva, još više ugroziti proljetnu sjetvu u BiH. Ukoliko entitetske vlade u BiH ne osiguraju novac, sjetva će biti upitna i slijede veliki problemi”, upozorio je Egrlić.

Uvoz je, kaže, zbog rata u Ukrajini ugrožen prvenstveno zbog poskupljenja energenata, tako da su svi proizvođači u EU smanjili proizvodnju.

Koraci za spas

“Rusija je globalni proizvođač svih glavnih gnojiva s nižim cijenama i velikim količinama. Ostali veliki proizvođači su SAD i Kanada, ali je pitanje koliko brzo mogu isporučiti gnojivo na evropsko tržište. Nestašica gnojiva izaziva niže prinose, što će još više utjecati na rast cijena hrane. Rusija i Ukrajina izvoze više od 25 posto svjetskog izvoza pšenice, 20 posto izvoza kukuruza i 80 posto suncokretovog ulja. Ako se u BiH uspješno ne obavi proljetna sjetva, sigurno je da nećemo imati dovoljne količine poljoprivredne hrane kako za domaćinstva tako i za stočni fond”, poručio je Egrlić.

Prema njegovom mišljenju, kako ne bismo došli u izuzetno tešku situaciju, država bi trebala smanjiti stopu PDV-a na inpute u poljoprivredi, osigurati povoljna obrtna sredstva za sjeme, đubrivo, naftu i zaštitna sredstva. Također, trebalo bi, kaže, napraviti i analizu skladišnih kapaciteta za čuvanje te osigurati dovoljnu količinu robe za domaću potrošnju, posebno za stočarstvo.

“Bosanskohercegovačka privreda je mala, otvorena i uvozno zavisna, tako da je ova dešavanja u Ukrajini pogađaju. Najveće bh. uvozno tržište su zemlje članice EU i potpisnice CEFTA sporazuma, prvenstveno Hrvatska i Srbija. Moramo se osloniti na vlastitu proizvodnju i kupovinu domaćih proizvoda, naročito u ovim kriznim vremenima, kada je teško predvidjeti rasplet novonastale situacije”, istakao je Egrlić.

Da je neizvijestan period pred poljoprivrednicima, kazao nam je i Brane Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, koji kaže kako se još nisu oporavili ni od pandemije, a već se susreću s dodatnim problemima.

“Dosta smo izgubili zbog pandemije i još vučemo posljedice od 2020. godine, kada smo negativno poslovali. Međutim, da nije bilo ovih problema sada, uspjeli bismo se nekako izboriti, ali sada je velika neizvijesnost o tome šta nas čeka. Sredinom februara isplaćeni su poticaji povrtarima u Republici Srpskoj, tako da smo taj novac već preusmjerili na ovogodišnju proizvodnju, ali taj novac je nedovoljan. Zbog toga smo tražili dodatnih 1,8 miliona iz Kompenzacijskog fonda, koji su nam i odobreni”, kazao je Mastalo.

Dodatna sredstva

Udruženje povrtara RS-a prije nekoliko dana uputilo je dopis Ministarstvu poljoprivrede ovog entiteta s prijedlogom da im pomenuta sredstva, 1,8 miliona KM, iz Kompenzacijskog fonda uplate najkasnije do 1. maja.

“Navedena sredstva bi povrtari odmah iskoristili za proizvodnju povrća u 2022. godini, što bi dovelo do povećanja povrtarske proizvodnje i osiguravanja dovoljne količine domaćeg povrća na tržištu. Ova mjera dovela bi do smanjenja cijena povrća za krajnje potrošače, čime bi dali veliki doprinos u borbi protiv rasta cijena”, kaže Mastalo te dodaje kako bi im to pomoglo da zasiju više, da hrana bude kvalitetnija te da nabave dovoljno đubriva.

Sjeme za sjetvu do sada su najviše, kaže, uvozili iz Holandije, đubrivo iz Srbije i Hrvatske, ali s obzirom na poremećaje u snabdijevanju i poskupljenja, Mastalo kaže kako je evidentno da će ove godine svega biti manje.

IZVORKlix.ba
Prethodni članakPoznato zbog čega letjelica koja je pala u Zagrebu nije detektovana 
Sljedeći članakKUZIP ZDK nastavila pojačanu kontrolu poštivanja odluke o ograničavanju marži