Aladža džamija 4.maja će ponovno obasjati Foču

Aladža džamija predstavljala je jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja i bila je jedan od najbolje proporcioniranih objekata, sa izvorno sačuvanim unutrašnjim dekoracijama

Radovi na ponovnoj izgradnji Aladže džamije ili Šarena džamija – džamija Hasana Nazira, privode se kraju. U toku su završni radovi na oslikavanju unutrašnjosti džamije kao i radovi na vanjskom uređenju, a 4.maja se fočanska ljepotica diže iz pepela, otvara svoje kapije za vjernike koji će, nakon dugo godina čežnje i tuge, ponovno klanjati namaz.

Naime, Rijaset Islamske zajednice u BiH donio je odluku da svečanost otvorenja Aladže džamije bude organizirana 4. maja ove godine u povodu obilježavanja Dana džamija u BiH, a koji se inače obilježava 7.maja.

Direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Senaid Zajimović u intervjuu za Fenu podsjeća da je Aladža džamija kulturni, historijski i religijski spomenik izgrađen 1550.-1551. godine, te je od 1950. godine bila pod zaštitom države.

To je bila prva džamija u BiH, podsjeća Zajimović, izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimar Sinana i njena najveća vrijednost je što su sve kasnije džamije građene po uzoru na Aladža džamiju. Uvrštena je u kulturnu baštinu BiH i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.

Aladža džamija predstavljala je jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja i bila je jedan od najbolje proporcioniranih objekata, sa izvorno sačuvanim unutrašnjim dekoracijama.

Medžlis Islamske zajednice Foča je u gradu do 1992. godine imao 12 džamija. Sve su porušene, minirane, a njihovi ostaci su uklonjeni. I Aladža džamiju su Srpske vlasti minirale, brutalno uništile, a njeno kamenje pobacali po smetlištima. Rijaset Islamske zajednice u BiH 2013. godinu proglasio je godinom Aladža džamije.

Na inicijativu muftijstva goraždanskog i tadašnjeg muftije Hamed ef. Efendića, Zajimović govori da se Vakufska direkcija IZ uključila u iznalaženje potrebnih sredstava za ponovnu izgradnju Aladža džamije a izgradnja je počela potpisivanjem protokola u martu 2014.godine, između Generalne direkcije vakufa Turske i Vakufske direkcije u BiH.

– Osigurana su finansijska sredstva i to je jedan od značajnijih datuma u poslovanju Vakufske direkcije jer je potpisivanjem Protokola završen proces oko osiguranja finansijskih sredstava za ponovnu izgradnju Aladže džamije – kazao je Zajimović.

Nakon toga, naveo je, pristupilo se sakupljanju ostataka Aladža džamije gdje god su evidentirani, brižljivo su sakupljali, numerisani i upisivani u krugu gradilišta kako bi sačekali vrijeme kada će isti biti ugrađeni. Kamen za ponovnu izgradnju džamije je vađen iz istih kamenoloma iz kojih je prvi put građena.

– Morali smo napraviti put kako bi se došlo do nalazišta sedre odakle su i Hasan Nazirovi mimari vadili sedru prilikom prve izgradnje Aladža džamije. Sve to nas nije omelo u našoj iskrenoj namjeri da Foči vratimo ono što ju je krasilo stotinama godina – naglasio je Zajimović.

Svečanom ceremonijom polaganja kamena temeljca 30.maja 2014. godine započeti su radovi na ponovnoj izgradnji Aladža džamije. Kamen temeljac postavili su Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović, tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, generalni direktor Generalne direkcije za vakufe Turske Adnan Ertem i Zajimović.

Od tada pa do danas, ističe Zajimović, svaki segment radova je posebno planiran sa stručnjacima, izvođačima i nadzornim organima, “radovi su možda tekli sporije jer je prošlo skoro pet godina ali je i moralo tako jer su specifični radovi i pazilo se na svaki detalj”.

– Svaki ugrađeni kamen je tretiran na poseban način . Nastojali smo da Aladža džamiji vratimo originalni, izvorni dio. Stručnjaci iz Generalne direkcije vakufa Turske su također dali nemjerljiv doprinos – navodi on.

Unutar kompleksa izgrađen je muzejski objekt, imamski stan, šadrvan i turbe, a u sklopu vanjskog uređenja bit će izvršena restauracija i sanacija postojećih mezara koji se nalaze u kompleksu džamije.

– Oslikavanje koje se ovih dana izvodi u punom kapacitetu također vraća izvorni izgled unutrašnjosti džamije. Prilikom oslikavanja Aladže džamije koriste se i zlatne sveske odnosno zlatni listovi baš na isti način kako je izvorno bila oslikana Aladža džamija – naglašava Zajimović.

Izrazio je zadovoljstvo što je Vakufska direkcija doprinijela ponovnoj izgradnji Aladža džamije, jednom od najvažnijih projekata ne samo Islamske zajednice već Bošnjaka općenito.

– Ponosni smo što smo učestvovali u tim radovima i što smo zajedno s našim prijateljima iz Generalne direkcije vakufa Turske uspjeli oživjeti uspomenu na Hasana Nazira i izgraditi njegovu džamiju u originalnom i izvornom obliku. Aladža će ponovo krasiti Foču i privlačiti brojne ljubitelje osmanske kulture. Aladža džamija je simbol višestoljetne egzistencije Bošnjaka i ponovo je na svom mjestu gdje je nekad bila – naglasio je Zajimović.

Projekt ponovne izgradnje Aladža džamije uradila je firma Delta 3 Infinitet Mostar uz nadzor i kontrolu Amira Pašića. Radove su izvodili firme “Sama insaat” iz Burse, “Bišina”iz Mostara i “Kara drvo” iz Fojnice, a nadzor nad izvođenjem radova vršila je firma Arhi plus iz Mostara.

– Projekt ponovne gradnje džamije podržala je i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH koja je osigurala finansijska sredstava za izradu projektne dokumentacije i za izradu mihraba, a kako je Zajimović kazao, “na neki način oni su prvi donatori ponovne izgradnje Aladže džamije”.

Na svečanosti otvorenja Aladža džamije 4.maja očekuje se veliki broj gostiju iz regije i svijeta, i veliki broj ljudi iz dijaspore, Fočaka kojima je Aladža džamija bila u srcu.

Fokus.ba