Alan Bajić: U toku su pregovori za uspostavljanje novih aviolinija za Sarajevo

Pandemija je donijela probleme u poslovanju brojnim oblastima i kompanijama u svijetu, a jedna od najpogođenijih svakako je i avioprijevoz. Tako su aerodromi širom svijeta od pojave pandemije bili zatvarani i bilo im je onemogućeno da rade, a i kada su radili imali su malo putnika.

Jedan od njih je i Međunarodni aerodrom Sarajevo (MAS), a direktor Alan Bajić u intervjuu za Klix.ba govorio je upravo o izazovima s kojima su se suočavali, ali i oporavku tržišta.

Kolike gubitke je pandemija koronavirusa uzrokovala Aerodromu Sarajevo u protekloj 2020. godini i kako ste je završili?

Protekla godina je za sve industrije bila veoma izazovna, a izuzetak nisu ni aerodromi. Nakon rekordne 2019. godine, u kojoj smo imali više od milion putnika, u 2020. godini pretrpjeli smo nagli pad broja putnika i aviooperacija te smo prethodnu godinu završili s manje od 250.000 putnika. Zabilježeni su ogromni finansijski gubici i u 2020. godini procijenjeni gubitak iznosi 10.192.397,87 KM. Kada posmatramo aerodromsku djelatnost, najviše su pogođeni ključni procesi, a to su prihvat i otprema aviona, putnika i stvari te prateće djelatnosti. Nova uprava je imenovana sredinom prošle godine i suočila se s vrlo složenim zadatkom, a to je održati poslovanje, očuvati radna mjesta, povlačiti promišljene i produktivne poslovne poteze, voditi aerodrom u vrijeme kada imate milionske gubitke. To je izazov koji bi, vjerujem, mnogi zaobišli, ali sadašnja Uprava je to shvatila kao obavezu i doprinos očuvanju kuće u kojoj radimo više od 20 godina. Već sada vjerujemo da ulazimo u jedan stabilniji period te da su problemi iz 2020. iza nas.

Koliko vremena će biti potrebno da se poslovanje Aerodroma vrati na staro?

Međunarodni aerodrom Sarajevo ima pripremljenu desetogodišnju strategiju i projekciju poslovanja, na osnovu čega su ugovoreni kreditni aranžmani, što projekcije čini približno realnim. Ukoliko ne bude drastičnih promjena, mi bismo se 2023. godine mogli približiti referentnoj 2019. godini u svim segmentima poslovanja.

S obzirom na popuštanje mjera zabrane, veliki broj stranih turista dolazi u BiH, koliko se to primijeti u poslovanju aerodroma?

Početkom 2021. godine, a posebno stupanjem na snagu ljetnog reda letenja, došlo je do značajnog rasta broja putnika i aviooperacija u odnosu na prethodnu godinu. To je, prije svega, rezultat uloženih napora sadašnje uprave, koja je sve svoje snage usmjerila na održanje ekonomske stabilnosti aerodroma Sarajevo i kojoj je jedan od primarnih ciljeva bio osigurati povratak svih aviokompanija koje su obavljale svoje letove prije pandemije. S ove tačke gledišta, ponosni smo na činjenicu da smo u tome uspjeli. Naravno, naš cilj bi bilo nemoguće realizovati bez truda i zalaganja svih naših radnika, koji su uprkos otežanim uslovima rada u vrijeme pandemije te neizvjesne budućnosti opstanka i daljeg razvoja kompletnog turističkog sektora, dali i daju svoj maksimum. Posebno moram istaći rad u otežanim uslovima uz velike temperaturne razlike, koje su, čini se, svake sezone sve teže te uz posebne sigurnosne izazove (pod ovim mislim na migrantsku krizu i nekoliko incidenata koje smo imali), koje smo uspješno procesuirali. Povećanje broja letova, kao i putnika, direktno utječe na rad i svih pratećih službi (Hitna pomoć, Granična policija BiH, Profesionalna vatrogasna brigada, BHANSA – kontrola letenja…), koji također svojim radom i zalaganjem doprinose da se uspješno finaliziraju poslovni procesi. Naša intencija u narednom periodu je razvijanje svijesti o važnosti timskog rada među radnicima. Znanje i kompetencije koje su ukorak s novim tehnologijama, savladavanje modernog pristupa radu i poslovnim procesima jedan su od naših prioriteta. Sve je to vezano za mlade, školovane i stručno osposobljene kadrove kojima će mjesto u budućnosti svakako biti i na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Mi smo kao preduzeće uvijek ulagali u razvoj vlastitih kadrova, ali i privlačili mlade i stručne ljude čiji rad, znanje i sposobnosti su doprinosili razvoju aerodromskog preduzeća i izuzetno nam je važno da se ne suočimo s odlivom kadrova. To je strategija od koje nećemo odstupati ni u budućnosti. Svakako bih naglasio i podršku Parlamenta FBiH u tom kontekstu, koja se ogledala kroz usvajanje za nas važnih inicijativa u vrijeme pandemije.

U proteklom periodu dogovorene su neke nove saradnje i pokrenute nove linije, pa nam recite o čemu je riječ? Jesu li se ovi potezi pokazali kao dobri, postoji li interes putnika?

Moram istaći da je povećanje broja letova, uvođenje novih destinacija i početak aviooperacija novih aviokompanija, prije svega posljedica promjene poslovne politike sarajevskog aerodroma, koja podrazumijeva omogućavanje dodatnih poticaja za avioprijevoznike u cilju prevazilaženja finansijske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Uprava aerodroma formirala je nove timove mladog i stručnog aerodromskog osoblja koje je uz našu podršku i angažman doprinijelo da se promijeni svijest i poslovni odnos prema aviokompanijama i svim korisnicima aerodromskih usluga. Na povećanje broja letova i uspostavu novih aviolinija je svakako utjecala i odluka Vlade FBiH o privremenom zamrzavanju federalne takse koja je uvedena 2005. godine radi razvoja civilnog zrakoplovstva u Federaciji BiH, a primjenjivana je samo na kompanije koje posluju na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. U toku su aktivnosti koje imaju za cilj trajno ukidanje ove takse. Također, Federalna vlada donijela je Odluku o izuzimanju od isplate dobiti Međunarodnog aerodroma Sarajevo na period od deset godina. Ova odluka bitna je za ispunjenje važeće međunarodne i lokalne zakonske regulative i standarda u zračnoj plovidbi, što će dugoročno omogućiti sigurne uslove za veći broj aviona, putnika, prtljaga, pošte i karga te tako uvećati prihode od poslovanja.

Koliko trenutno aviokompanija leti sa sarajevskog aerodroma? Kojim ste potezima doprinijeli da se stanje popravi?

Trenutno sa sarajevskog aerodroma svoje letove obavljaju 23 aviokompanije (redovne i charter) koje povezuju Sarajevo sa 30 destinacija diljem svijeta, što je rezultat velikog rada i zalaganja. Od velikog značaja za naše poslovanje je i otvaranje baze aviokompanije Wizz Aira koja je generirala veći obim aviosaobraćaja (povećanje broja letova i značajno povećanje broja putnika, a u narednom periodu očekujemo uvođenje novih i dodatnih linija) što je izuzetno važno ne samo za aerodrom Sarajevo, već i za kompletan turistički sektor u BiH i sve subjekte čiji rad i oporavak u narednom periodu u velikoj mjeri zavise od oporavka aviosaobraćaja u našoj zemlji. Uspostavili smo i odličnu saradnju s Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo, kao i Vladom Kantona Sarajevo, i zajedničkim snagama smo radili na promociji turističke ponude BiH. Inicijative koje smo pokrenuli uvrštene su u Strategiju razvoja turizma u BiH. Pokrenuli smo i niz inicijativa prema Vijeću ministara za liberalizaciju ulaska bh. državljana u Veliku Britaniju, zatim za privremenu liberalizaciju viznog režima za građane Arapske Republike Egipat i obrnuto, kao i za privremenu liberalizaciju ulaska državljana Kraljevine Saudijske Arabije u BiH i mnoge druge.

Aerodrom je prije pandemije započeo brojne projekte, šta se sada dešava s njima? Na kojima se radi i sada, a koji su obustavljeni do daljnjeg?

Prije početka pandemije Međunarodni aerodrom Sarajevo je pokrenuo mnoge investicione projekte od kojih su neki potpuno obustavljeni, a neki se realizuju usporenom dinamikom. U sklopu projekta sanacije parking pozicija, jedna pozicija nije sanirana jer je zbog pandemije projekt potpuno obustavljen. Također je usporena dinamika izgradnje depoa goriva, zatim radova na realizaciji proširenja PSS-a i platforme Istok i Zapad s parking pozicijama. Bez obzira na ove okolnosti, mi smo pokrenuli niz aktivnosti s ciljem poboljšanja infrastrukturnih uslova u cilju pružanja što kvalitetnije usluge korisnicima naših usluga. Ovim putem tražimo podršku svih nadležnih institucija, kao i resornog ministarstva da se što prije pristupi izgradnji kružnog toka na ulazu u Međunarodni aerodrom Sarajevo, jer postojeće rješenje regulisanja drumskog saobraćaja za posljedicu ima stvaranje velikih gužvi, posebno u špicama aviosaobraćaja. Radimo i na reviziji master plana u okviru kojeg će biti definisana dugoročna razvojna strategija Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Kada možemo očekivati puštanje terminala u rad?

Usljed dešavanja koja je prouzrokovala pandemija koronavirusa i dinamika izvođenja radova na projektu proširenja aerodromskih kapaciteta je usporena. Okončanje građevinskih radova je planirano do kraja 2021. godine nakon čega slijedi tehnički prijem čiji završetak ne zavisi od nas. Radovi na proširenju terminala ne predstavljaju prepreku za normalno funkcionisanje Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Postojeći kapaciteti i infrastruktura su sasvim zadovoljavajući za kvalitetan odgovor na očekivane zahtjeve aviokompanija.

Kakvi su planovi aerodroma za naredni period, hoće li biti novih projekata, novih linija..?

Početkom juna ove godine uspješno je proveden TSA audit kao preduslov za početak direktnih letova između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine. Ovaj audit je imao za cilj izvršiti procjenu implementacije Standarda sigurnosti civilne avijacije i odgovarajućih preporučenih praksi navedenih Aneksom 17 (Dopuna 17) i Aneksom 14 Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu. Koristimo ovu priliku da se zahvalimo Američkoj ambasadi u BiH, Rukovodstvu BHDCA i Jedinici granične policije BIH – aerodrom Sarajevo na pruženoj podršci u toku provođenja audita. Prema sadašnjem planu, Sarajevo bi direktnu vezu sa SAD imalo jednom sedmično. U toku su pregovori s aviokompanijama iz SAD-a. Također smo u pregovorima za uspostavljanje direktne aviolinije između BiH i Kanade, kao i Republike Kine, kao i s evropskim državama s kojima do sada nismo ili smo bili nedovoljno povezani, kao što su Italija, Španija i Poljska. Međunarodni aerodrom Sarajevo je po svim međunarodnim standardima i preporukama obavezan uspostaviti saradnju i s lokalnom zajednicom, pa smo s tim u vezi pokrenuli inicijative za sklapanje sporazuma u cilju održavanja dobrosusjedskih odnosa kako s općinama Ilidža i Istočna Ilidža, tako i s Općinom Novi Grad. Naši planovi su vezani za rad na poboljšanju usluga, proširenju kapaciteta, uspostavljanju novih aviolinija i generalno na razvoj u svakom segmentu poslovanja. Uprava aerodroma će učiniti sve da Međunarodni aerodrom Sarajevo ostane prepoznatljiv na tržištu po visokom kvalitetu usluga, sigurnosti i redovnosti u aviosaobraćaju, ali i respektabilan partner aviokompanijama i ostalim korisnicima aerodromskih usluga.