Portal 072info

Alarm za modernizaciju: Bh. gradovi izdvajaju ogroman novac za održavanje starih semafora

Česti kvarovi i nefunkcionisanje semafora u našoj zemlji nije strano vozačima kojima ovakva situacija, pored nerijetko loše infrastrukture, otežava kretanje u saobraćaju. Dok su se pojedine zajednice zbog toga odlučile na modernizaciju semaforske opreme uz koju su ostvarili i značajne uštede, drugima je to “na kraj pameti”. Ogroman je novac poreskih obveznika koji se na mjesečnom i godišnjem nivou izdvaja za održavanje starih semafora. Na početku našeg istraživanja o mjesečnim potrošnjama gradova na saobraćajnu signalizaciju nailazimo na pozitivan primjer iz Tuzle.

Naime, Tuzla je 2013. godine obnovila semaforsku opremu tako što je klasične semaforke žarulje snage 75W zamijenila sa LED semaforskim ulošcima snage 4W i 8W.

“Troškovi električne energije na rad semafora u Tuzli prije zamjene opreme iznosili su otprilike 43.500 KM godišnje bez PDV-a, a ovi troškovi danas iznose otprilike 7.100 KM na godišnjem nivou. Na ovaj način smo također znatno smanjili i troškove održavanja koji danas iznose otprilike 10.000 do 15.000 KM, dok su prije iznosili i do 65.000 KM. Razlika troškova u budžetu na poziciji odražavanju su troškovi saobraćajnih šteta koje saniramo o trošku osiguranja. Ukupna investicija zamjene LED uložaka je iznosila oko 165.000 KM”, kazali su nam iz Uprave Grada Tuzla.

Inače, Tuzla trenutno upravlja sa 24 semaforizirane raskrsnice na kojima je ugrađeno 1.042 komada LED uložaka.

Zanimljivo je kako Služba za ekologiju, komunalne i inspekcijske poslove Grada Zenica u svom referatu nema nijedan semafor.

“Početkom 2016. godine, po završetku izgradnje Glavne gradske magistrale Zenica, koja je saobraćajnica regionalnog karaktera, a finansirana je kreditnim zaduženjem Grada Zenica u iznosu od više od 25 miliona dolara, u Zenici su van upotrebe stavljeni semafori. Jedini semafor trenutno se nalazi kod poligona auto – moto kluba gdje se vrši obuka za vozače motornih vozila”, odgovorili su nam iz Grada Zenica.

S druge strane, glavni grad BiH rad semafora mjesečno plaća 13.148 KM. Iz Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo govore nam kako na opremi koja je instalirana na semaforiziranim raskrsnicama ne postoji mogućnost automatskom smanjenja intenziteta svjetlosti.

Najveće količine novca Sarajevo izdvaja za rad semaforizirane raskrsnice u Neđarićima kod studentskog doma, 1.165 KM mjesečno.

Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta nedavno se požalio kako u Kantonu Sarajevo ne postoje osnovne zakonske regulative kada je riječ o saobraćaju. On je najavio pokretanje projekta adaptivnog upravljanja semaforima do kraja ove godine.

Prema njegovim riječima, danas semafori u Sarajevu isto traju u sedam ujutru kao i u sedam navečer. Kroz projekt adaptivnog upravljanja semaforima najavljuje kako će uposleni u saobraćajnom centru upravljati zelenim valom, a očekuje se da će ovaj projekt biti pokrenut do kraja 2019. godine.

Kada je riječ o Banjoj Luci, drugom najvećem gradu u BiH, mjesečni troškovi rada semafora variraju. Tako su u januaru ove godine iznosili 2.810 KM, u februaru 2.646 KM, a martu 2.242 KM. Međutim, prema podacima iz Gradske uprave Grada Banja Luka, daleko veći su troškovi održavanja banjalučkih semafora.

Naprimjer, Banja Luka je u januaru ove godine održavanje semafora platila 7.987 KM, u februaru 8.663 KM i martu 8.168 KM.

Najveći problem svjetlosne saobraćajne signalizacije u gradovima širom BiH je zastarjelost. Semaforska oprema najčešće je starija više od 15 ili 20 godine zbog čega dolazi do čestih kvarova.

Nova oprema podrazumijeva savremene, moderne lanterne na bazi LED tehnologije, stubove sa rešetkastim nosačima iznad kolovoza te kontroler koji je zadužen za funkcionisanje semafora.

Dok brojni gradovi u našoj zemlji ne pokrenu projekte modernizacije saobraćajne signalizacije, prizori saobraćajnih kolapsa s prvom jačom kišom zbog kvarova na semofarima ostaju, čini se, jedino briga vozača i pješaka.

Klix.ba

Podijelite članak
  • 8
    Shares