Alarmantno “divljanje cijena”: “Govorimo o ratu, a nemamo šta da jedemo”

Poskupljenje struje, poskupljenje goriva, poskupljenje hljeba, poskupljenje žitarica, poskupljenje osnovnih životnih namirnica, poskupljenje cigareta i duhana…

Ovo su informacije koje su samo posljednjih dana objavljene u medijima u Bosni i Hercegovini.

Val poskupljenja nezaustavljivo razara kućne budžete mnogih bosanskohercegovačkih porodica. Potrošačka korpa prešla je nivo do 2.000 KM, dok su, istovremeno, plaće i penzije su na istom nivou ili padaju. Istovremeno, dok nas vlast uvjerava “da nam je dobro”, mnogi su ostali bez posla ili dijela primanja…

Zabranjeni ekstra profiti

Prema riječcama poznatog mostarskog aktiviste iz Udruženja za zaštitu potrošača ”Futura”, Marina Bage slobodno tržište u BiH ne znači da svako može raditi šta želi.

“U nas je zakonom zabranjeno ostvarivanje ekstra profita, zabranjena je ta vrsta bogaćenja. Međutim, u nas je ona očigledna! Lakše je reći koji proizvodi nisu poskupjeli. Svi znamo za proizvode koji se ističu u medijima. Ko god ide redovno u trgovinu zna da za isto novca kupi puno manje stvari nego ranije. To je postalo očito. Ne trebate ništa računati, prije dva mjeseca ste donosili dvije kese, a sada donosite jednu – za isti iznos novca. Dakle, velika većina proizvoda je poskupjela i lakše je reći što nije. Sve je otišlo na gore. Slobodno tržište ne znači divljanje cijena. Ako imate divljanje cijena na tržištu postoji poremećaj, i to nije normalno stanje”, kazao je Bago za Radiosarajevo.ba.

Puzajući rast

Ističe da se BiH već desetak godina suočava s fenomenom “puzajućeg rasta” cijena.

“Cijene su rasle zadnjih deset godina često i sasvim neopravdano. No, nije isto kada su prije deset godina cijene rasle do 10 posto, jer je prije tada potrošačka košarica tada iznoslila 1.000 KM. Danas je košarica 2.000 KM, a cijene jednako rastu. Građani su s pravom ogorčeni, jer se moramo odricati stvari u ime sebe i svoje djece. Činjenica da je potrošačka košarica 2.000 KM znači da u jednoj obitelji moraju raditi oboje i imati dobre plaće za naše prilike, pa da mogu tek platiti osovovne stvari. To je prilično frustrirajuće i deprimirajuće”, kaže za Radiosarajevo.ba poznati mostarski aktivista iz Udruženja za zaštitu potrošača ”Futura”, Marin Bago.

Dodaje da su mnoge stvari nenadoknadive.

“Ako se u ime djece odričemo obrazovanja, kulture, sporta, zdravlja…, teško je to nadoknaditi kasnije, nemoguće. To je ono što frustrira i deprimira domaće ljude”, rekao je Bago.

Ekonomista Aleksa Milojević izjavio je ranije za BHRT da se svi slažu da nam predstoji vrijeme duboke krize, i u svijetu i kod nas, da se nikad nije manje proizvodilo, a više preraspodjeljivalo.

S druge strane, u udruženjima potrošača imaju prijedlog za popravljanje stanja, ali nisu optimisti.

“Potrošače kad su u pitanju cijene niko ništa i ne pita. Sad je prilika da se na nivou države uredi nešto vezano sa PDV-om, to je jedina šansa da se napravi diferencirana stopa pa da proizvode koji su neophodni smanji, pa čak zašto se ne bi ukinuo”, izjavio je Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono”.

Nažalost, divljanje cijena se dešava u sjeni političkih kriza, prepucavanja i prijetnji ratom.

“Pričamo o ratu, a nemamo šta jesti. Nažalost, sve će uraditi nas skrenu s teme. I uspijevaju u tome, nažalost”, zaključuje Bago.

Moramo proizvoditi hranu

Bago ističe da je rješenje proizvodnja domaće hrane.

“Nas sada oko 2,5 miliona u BiH, uvozimo 80 posto hrane. Dakle ne utječemo na cijene, ne znamo šta jedemo, ne zapošljavamo svoje ljude. Gubimo na više razina. Kako ćemo proizvoditi svoju hranu? Isključivo subvencijama od strane države. To svaka zemlja na svijetu radi. Mi to ne radimo. Kvadrati obradive zemlje u BiH, otprilike vrlo slično je i u Hrvatskoj, u svijetu hrane 25 miliona ljudi! Primjerice u Kini. Ali se zemlja mora obrađivati. Ako će poljoprivrednici obrađivati zemlju, neko im mora garantirati otkup. Neko im mora garantirati cijenu, ne mogu biti svi na tržište. Tu se država mora ubaciti”, rekao je Bago.