Portal 072info

Alarmantno: Suicidalna igrica uzima maha i u BiH

Strašan internetski fenomen, suicidalna igrica „Plavi kit“, koja je povezana s nizom samoubistava mladih u različitim zemljama, a potječe iz Rusije, došla je i do Bosne i Hercegovine. Tvrdi to psiholog Dženan Skelić, kojeg zabrinuti roditelji zovu i traže savjete.

– Razgovarao sam s nekoliko vidno zabrinutih roditelja, koji me zovu i ne znaju šta rade – kaže Skelić.

Širenje trenda

Riječ je o online igri koja se igra putem društvenih mreža, a u kojoj tinejdžer mora izvršavati svakodnevne zadatke. Njih ima pedeset, s tim da je svaki naredni bizarniji i morbidniji od prethodnog. Prvi su relativno bezopasni, poput crtanja plavog kita na ruci, dok kasniji uključuju gledanje bizarnih ili horor filmova, izbjegavanje prijatelja ili roditelja i samoranjavanje, a pedeseti zadatak uvijek je samoubistvo. Igrica se mrežama dijeli pod oznakama „plavi kit“, „more kitova“, „u igri sam“, „probudi me u 4:20“, „F58“ i drugim.

skelic-1

Skelić: Posvetiti pažnju

Iako u BiH, prema dosadašnjim podacima, nisu zabilježeni slučajevi smrti povezani s tom igrom, trend se proširio iz Rusije, a pretpostavlja se da je igra odnijela više od 130 mladih života u Rusiji.

Prema riječima Skelića, djeca u BiH također su instalirala ovu igricu, a vrlo je teško upratiti je li je dijete počelo igrati.

– Čuo sam da su djeca otvarala i tražila igricu. Vrlo je teško isprva upratiti ako neko krene s igricom, s obzirom na to da ona kreće od banalnih stvari. To, ustvari, i jeste dobro objašnjenje kako je moguće da dođe do uvlačenja – smatra on.

Kriza identiteta

Najranjivija populacija za ovu igricu jesu adolescentni, upravo zato što se suočavaju s najznačajnijom životnom krizom, krizom identiteta, pojašnjava Skelić. Situacija je dodatno komplicirana, jer je nemoguće djelovati preventivno.

– Vrlo je opasno da li razgovarati s djecom, jer ih na taj način možemo uputiti na to. Najvažnije je biti u toku na kakve društvene mreže djeca odlaze, ali u suštini treba razgovarati s djecom i posvetiti im svaki dan pažnju – savjetuje on.

I dok su roditelji s pravom zabrinuti, internetski stručnjak i softver inžinjer Amel Spahić ističe da postoje određeni načini putem kojih bi roditelji mogli zaštititi svoje dijete.

spahic-1

Spahić: Mogućnost zaštite ipak postoji

– Zaštitu na društvenim mrežama vrlo je teško provesti direktnim nadzorom, jer djeca uvijek mogu naći način da stupe u kontakt s pošastima. Ipak, takozvani „Social media trackers“ pruža mogućnost zaštite interakcije na društvenim mrežama koje sadrže riječi ili fraze koje mogu ukazati na neprikladan razgovor ili post – savjetuje on.

“Anonimusi” mogu reagirati

Prema mišljenju psihologa Skelića, cjelokupnu alarmantnu situaciju najbolje je riješiti u njenom korijenu, tačnije brisanjem igrice.

– „Anonimusi“ su ti koji bi mogli to učiniti, a prema mojim saznanjima, pokušavaju doći do izvorišta igrice. Oni su trenutno jedino dobro u ovom internetskom zlu, oni štite pojedinca od Sistema – smatra on.

Avaz.ba – D. PAŠALIĆ

Podijelite članak