Alergija ili prehlada: Građani često brkaju simptome, ljekari upozoravaju na ključne razlike

S dolaskom proljeća i promjenjivog vremena, sve više građana javlja se ljekarima zbog simptoma poput kihanja, curenja nosa i kašlja. Međutim, kako upozoravaju iz Hitne pomoći, mnogi ne znaju razlikovati sezonske alergije od prehlade, što često dovodi do pogrešnog liječenja.

Ljekari također savjetuju da se ne uzimaju lijekovi na svoju ruku, jer terapija za prehladu i alergiju nije ista. Dok se prehlada liječi, simptomatski uz odmor i unos tečnosti, alergije često zahtijevaju antihistaminike i druge specifične terapije.

– U posljednje vrijeme imamo povećan broj pacijenata koji se žale na respiratorne tegobe, ali u velikom broju slučajeva ne radi se o prehladi, nego o alergijskim reakcijama – kaže dr. Zlatka Pintol iz Hitne pomoći Sarajevo. 

Razlike između prehlade i alergije

Iako simptomi na prvi pogled mogu biti slični, razlike su značajne.

Prehlada je virusna infekcija koja se najčešće javlja uz umor, grlobolju, povišenu temperaturu i opću slabost. Simptomi se razvijaju postepeno i obično traju nekoliko dana do sedmicu.

S druge strane, alergije nastaju kao reakcija organizma na polen, prašinu ili druge alergene. Karakterišu ih intenzivno kihanje, svrbež očiju i nosa, suzenje očiju, ali bez povišene temperature. Tegobe mogu trajati sedmicama, pa čak i mjesecima, sve dok je osoba izložena alergenu.

Ljekari posebno naglašavaju da je važno obratiti pažnju na trajanje i prateće simptome.

– Ako nema temperature, ali su prisutni svrbež i dugotrajno kihanje, radi se o alergiji. U tom slučaju preporučuje se izbjegavanje alergena i konsultacija s ljekarom. Znači aktiviranje alergije mora biti nakon kontakta sa alergenom, onim na šta je osoba alergična. Najčešće se radi o alergiji na polen, ambroziju, brezu, neku vrstu hrane, najčešće orašaste plodove –  dodaje dr. Pintol.

Kada je javiti ljekaru

Ljekari savjetuju da se na pregled jave i osobe koje prvi put imaju izražene simptome, kako bi se utvrdio uzrok i propisala odgovarajuća terapija. Poznato je da u nekom periodu života možete postati alergični na nešto, na šta nikad niste bili. Također, osobe koje imaju dijagnosticiranu alergiju, trebaju se javiti ljekaru u slučaju pogoršanja simptoma.

– Svako naglo gušenje je znak za alarm i razlog da se momentalno javite u Hitnu pomoć. Posljedice mogu biti pogubne. Također, i u slučajevima kada se jave otežano disanje, stezanje u grudima ili izrazito jak kašalj – kaže za Faktor dr. Zlatka Pintol iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo. 

U sezoni cvjetanja, kada je koncentracija polena u zraku visoka, broj alergijskih reakcija dodatno raste, zbog čega ljekari apeluju na građane da prate svoje simptome i potraže stručnu pomoć.

Pravovremena reakcija može spriječiti komplikacije i značajno olakšati simptome.

Faktor