Alice Wairimu Nderitu: Poricanje genocida onemogućava pomirenje

Kada se u bivšoj Fabrici akumulatora u Srebrenici 11. jula obraćala prisutnim tokom obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici, specijalna savjetnica za prevenciju genocida Alice Wairimu Nderitu posebno je naglasila kako svako poricanje genocida onemogućava pomirenje, zbog čega je važno raditi na kriminalizaciji veličanja zločinaca.

U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Nderitu ističe kako je Srebrenica vrlo važno mjesto za cijeli svijet, kojem se ona želi vraćati tokom cijelog mandata i upozoravati na posljedice koje govor mržnje i negiranje zločina u Srebrenici mogu imati.

“Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je donio odluku, konačnu odluku da se ovdje dogodio genocid. On se često naziva i ‘zločin nad zločinima’ i izuzetno je važno da se na mjestu gdje se dogodio okupljamo na njegovu godišnjicu”, kaže ona u razgovoru vođenom dan prije obilježavanja godišnjice genocida u kojem je ubijeno više od 7.000, pretežno muškaraca i dječaka, a prognano više od 40.000 žena, djece i staraca.

Nderitu kaže da je tokom ranije posjete bila zabrinuta zbog toga što je kroz vijesti i putem društvenih mreža čula da se genocid negira a zločinci glorificiraju.

Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je nakon obilježavanja prošle godine nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida, drugih ratnih zločina ili veličanje zločinaca.

Specijalna savjetnica kaže kako je ovaj zakon izuzetno važan, te da štiti sve ljude u BiH, koja nije prva zemlja koja ima ovakav zakon, i ovaj zakon sprečava genocid.

“Čula sam tvrdnje da je ovaj zakon podijelio narod u BiH. Ljudi su i prije ovog zakona, kada sam dolazila ovdje kada se o njemu raspravljalo, bili podijeljeni. Nije ih zakon podijelio”, kaže ona.

Ove izmjene zakona, kako Nderitu ističe, trebali bi prihvatiti svi političari, s obzirom na sljedbenike koje imaju. Pojašnjava kako političari mogu utjecati na mišljenja ljudi na razne načine i da govor mržnje koji koriste može utjecati na dehumanizaciju ljudi.

“Opisuju se kao podljudi. (…) A kada dehumaniziramo ljude na taj način, ono što se događa jeste da je ljudima na terenu ili ljudima koji su mobilizirani lako da napadnu tu osobu jer je dehumanizirana”, kaže ona, dodajući kako se “više ne osjećate krivim za ono što ćete im učiniti, a zapravo ćete ih ubiti”.

Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica i BIRN-ovog praćenja, negiranje genocida smanjilo se nakon Inzkove odluke, ali Državno tužilaštvo i dalje u radu ima više od 40 prijava za umanjivanje ili relativiziranje genocida.

“Političari će nas pokušati natjerati da se bojimo razlika. Reći će nam da nije uredu da budemo drugačiji, ali je to uredu. Svijet je izrastao u svijetu koji raste na razlikama. Da smo svi isti, ne bismo mogli dati doprinos na isti način kao što jesmo”, kaže Nderitu i dodaje kako je zabrinjava što danas čuje poruke slične onima prije genocida.

BIRN-ova baza Mapiranje mržnje pokazuje da se u više bh. gradova i dalje veliča Ratko Mladić, pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i druge zločine počinjene u BiH.

Komentarišući podršku koju Mladić ima nakon presude, Nderitu naglašava kako se očekuje da ljudi reagiraju emocionalno, dodajući kako je ta podrška plod propagiranja kolektivne krivnje, koje ne treba biti.

“Ljudi koji su osuđeni, osuđeni su kao pojedinci. Niko nije stao pred sud zbog etničke ili vjerske zajednice. Oni su osuđeni kao pojedinci.”

“Ne postoji ništa poput kolektivne krivnje, ali je zločin bio i ne treba ga poricati ako je na sudu dokazan”, kaže ona.

Tranzicijska pravda nije jednokratan događaj, kaže Nderitu pojašnjavajući kako je potrebno ulagati u društvenu koheziju. Sudski procesi su, kako navodi, dio šireg mehanizma koji uključuje izgradnju povjerenja, društvenu koheziju, reformu sigurnosnog sektora i svih stvari potrebnih da društvo krene naprijed.

“Tranzicijska pravda je toliko važna i treba je planirati dugoročno, a ne kratkoročno”, kaže Nderitu, pokušavajući kroz primjer Njemačke objasniti kako se može izgraditi povjerenje.

Njemačka u svom obrazovnom kurikulumu podučava opasnosti od poricanja holokausta, zbog čega specijalna savjetnica smatra i kako bi škole u BiH trebale učiti da se u Srebrenici dogodio genocid.

“Škole u Bosni i Hercegovini trebaju podučavati da se holokaust dogodio. (…) Važno je da učimo povijest na način koji nam pomaže spriječiti vrstu zločina koje donose ratovi – genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti. Iznimno nam je važno podučavati povijest na način koji osigurava da onda spriječimo da imamo dovoljno znanja da spriječimo. I to govorim znajući da se genocid može dogoditi svakome”, kaže Nderitu.