“Američka klinika” u BiH: Spasioci COVID teško oboljelih njegom, ne lijekovima

Nalik organizaciji zdravstva u Sjedinjenim Američkim Državama, u BiH postoji jedinstvena Klinika intenzivne medicine za nehirurške grane u UKC Republike Srpske. Niste znali? Počela se razvijati još 2008., a malo ko osim pacijenta upućenih tamo, nesretnim okolnostima na liječenje, zna za ovu superspecijalnu Kliniku.

Posebno u ovo doba teško COVID oboljelih, ovo klinika ima svoju funkciju. Spašava živote! Kako? Superorganizovanim timovima ljekara i medicinskog osoblja. Za njih se čulo i u čuvenoj Klinici Mayo u SAD.

Njihov uigran tim može biti primjer drugima u cijeloj BiH, a detalje pojašnjava za N1, načelnik ove posebne Klinike intenzivne medicine za nehirurške grane UKC RS prof. dr. Peđa Kovačević.

“Sama organizacija Klinike intenzivne medicine za nehirurške hrane je bazirana na principu multidisciplinarnosti. To znači da u našoj intenzivnoj njezi rade ljekari konzervativnih grana, koji su različite specijalnosti: od pulmologa, internista, neurologa, anesteziologa, infektologa koji su sa bazičnom specijalnošću različiti, međutim, nakon završene specijalnosti svi ovi ljekara završavaju i subspecijalnost iz intenzivne medicine, intenzivne terapije i na taj način postaju ljekari intenzivisti. I to je karika koja nas spaja”,  kaže dr. Kovačević.

Prof. dr. Peđa Kovačević pojašnjava da se svaki pacijent koji je životno ugrožen, koji ima otkazala pluća, kojem ne radi dobro srce, koji ima neku tešku bolest se praktično ponaša vrlo slično i zahtijeva respirator, odnosno mehaničku ventilaciju kao potporu; zahtijeva lijekove koji pomažu srce i krvni pritisak da rade, zahtijeva različite aparate koji pomažu funciju bubrega, pluća i drugih organa. I na taj način, tim klinike iz jednog multidisciplinarnog aspekta liječi jednog bolesnika.

“Tako i pacijenti koji su COVID pozitivni, dobiju teško zapaljenje pluća. Oni imaju svi sličan obrazac ponašanja kao i drugi pacijenti kojima otkažu pluća zbog virusa gripa, zbog različitih bakterijskih infekcija i slično. Znači, osnovni princip dobrog liječenja ovih pacijenata jeste dobra intenzivna njega, odnosno intenzivna terapija. Kada imate dobru intenzivnu njegu koja može da podrži otkazale organe: pluća,srce, bubrege to je uspjeh dobrog liječenja kritično oboljelog pacijenta, tako i kritično oboljelog COVID pacijenta”,  ističe dr. Kovačević za N1.

Šta to znači liječenje COVID zaraženih bez terapije?

“To znači da sem nekakve terapije, koja još nije dokazana da ima efekta, kad govorimo o kauzalnoj terapiji za COVID pacijente, ova suportivna terapija, podržavajuća terapija koja se radi u jedinicama intenzivnog liječenja je ustvari presudna za procenat preživljavanja kritično oboljelih od COVID-a. Ono što ja mogu da kažem, a što sam jako srećan, jeste da u našoj organizacionoj jedinici, Klinici intenzivne medicine za nehirurške grane UKC RS, između 45 posto i 50 posto živih izađe iz ove intenzivne jedinice, odnosno naše Klinike”, kaže njen načelnik dr. Kovačević. Izvor: N1

Specifično je i to da je ova Klinika prepoznata od strane Svjetske zdravstvene organizacije, kao centar izvrsnosti jer tokom posmatranja i obilaska bolnica u BiH , predstavnici SZO su bili zapanjeni rezultatima rada, odnosno organizacijom same Klinike.

“Poenta je da svaka lokalna zajednica mora da veoma ozbiljno shvati problem velikog broja pozitivnih na COVID 19, što znači da postoji velika vjerovatnoća da će kapaciteti svih bolnica i u RS i u Federaciji sigurno biti pretrpani sigurno sa bolesnicima koji su teško oboljeli od ovog virusnog infekta”, upozorava dr. Kovačević.

Kometarišući trenutni porast novozaraženih i smrtnosti, projekciju u buduće, kao i to ko više može oboljevati, te sa kakvim simptomima prof. dr. Peđa Kovačević za N1 kaže:

“To je igra brojeva. To je vrlo nezahvalno i neizvjesno reći. Mi ne znamo u kom pravcu će se odvijati epidemiološka situacija, mi ne znamo da li će se broj ovih oboljelih, kojih imamo sada povećavati, da li će imati plato ili će ići u proces stagnacije. Ali kakve su projekcije od strane SZO, vjerovatno će situacija koja nas čeka biti prilično teška, izazovna, neizvjesna! Što se tiče procenta oboljevanja, u svakoj starosnoj grupi, postoje određeni procenat koje obole od jako teških simptoma. Ako je veći broj pozitivnih, sigurno će se desiti da i neko ko je mlađi bude teško bolestan i da zahtijeva nekakav oblik respiratorne podrške. Evo to se desilo i dešava ovih dana, jednostavno ukoliko 100 ili 200 pacijenata, ljudi koji budu pozitivni imate dominanto mlađu životnu populaciju, onda očekujemo manji procenat onih kjoji će biti teško bolesni, ali neko od njih će sigurno razviti tešku formu oboljenja pluća. Ako je veći procenat onih koji su starije životne dobi u tom ukupnom broju pozitivnih, onda će ih svakako više zahtijevati liječenje u jedinicama intenzivnog liječenja i terapije i svakako će ih više zahtijevati nekakvu mehaničku ventilaciju. To vam je igra brojeva. Postoje jasno i precizno definisani procenti koji kažu da između 1 do 4 posto od pozitivnih će biti jako teški pacijenti”.

Prof. dr. Kovačević za N1 o lijeku Remdesivir, koji je nabavljen već u Srbiji, a nabavka se očekuje i u BiH, ima svoje mišljenje da kao antivirotik, za koje najnovije studije kažu da on i nema nekakav pozitivan efekat na liječenje COVID pacijenata. Smatra da su studije vrlo oskudne, kada je u pitanju ovaj antivirotik, te da ne obećava!

“Mi smo jedina intenzivna njega nivoa III, na prostoru BiH! To znači da možemo da pružimo podršku za više od dva ili tri organa koja otkažu. Imamo mogućnost da pacijenta stavimo na tzv. ekstrakorporalnu membransku oksigenaciju, odnosno vantjelesni krvotok, da mu zamjenimo na taj način funkciju pluća. A kad se to desi, ako imate pacijenta u bilo koje doba dana,noći mi imamo crveni telefon i ako niste dežurni, tim dolazi i stavlja pacijenta na tu vrstu aparata“

prof.dr. Peđa Kovačević

Kada su u pitanju respiratori i dilema da li pacijent stavljen na respirator gubi bitku s virusom korona, dr. Kovačević zaključuje:

“Ako je neko izuzetno dobro organizovan u jedinicama intenzivnog liječenja, to jeste da zna dobro mehaničku ventilaciju i principe mehaničke ventilacije, onda procenat mortaliteta pacijenata koji su COVID pozitivni, a imaju teško zapaljenje pluća tzv. akutni respiratorni distres sindrom, se kreće između 50 i 60 posto, a oni koji imaju slabiju intenzivnu njegu, slabiju razvijenu intenzivnu medicinu smrtnost se kreće i do 90 posto”.

N1