Analitičari o mogućim izmjenama Izbornog zakona: Dosta im je po osam godina

Ograničavanjem broja mandata u Predsjedništvu BiH na dva i retroaktivnom primjenom ovakve odluke onemogućila bi se kandidatura Željka Komšića, Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića na narednim izborima, a OHR bi time riješio zastoj i blokade u FBiH. 

Za političkog analitičara Žarka Papića odluka koju, prema pisanju pojedinih portala, zagovara dio međunarodne zajednice bila bi razumno rješenje. 

Praktični Amerikanci

– Potpuno podržavam Šmitovu (Christian Schmidt) izjavu da je Željko Komšić formalno predstavnik hrvatskog naroda, a definitivno su ga birali uglavnom Bošnjaci. Zato što je i njegov predizborni program bio fokusiran na Bošnjake. On je 12 godina član Predsjedništva, u postojećim okolnostima može dobiti još jedan mandat, to je 16 godina. Time je u konkurenciji s Đukanovićem, Lukašenkom i Putinom. To je bio “triger”. Ta se ključna tačka mogla riješiti elementarnim političkim moralom. Ostavimo po strani političke konsekvence njegovog izbora – jačanje HDZ-a, nestabilnost u BiH, sada se traži praktično rješenje.

Ograničavanje broja mandata mi se čini elegantnim rješenjem da bi se izbjegle sve zamke velikih promjena u Izbornom zakonu, zamke treće izborne jedinice, onih koeficijenata u kojima glas Hrvata vrijedi puno manje nego glas Hrvata iz Širokog Brijega i tako dalje – kazao nam je Papić.

Retroaktivna primjena odluka nije u skladu s međunarodnim pravom, ali naš sagovornik to ne vidi kao ključnu prepreku.

– Šta je, za Boga miloga, u međunarodnim politikama, posebno kad je riječ o BiH, bilo u skladu s međunarodnim pravom? Ne zaboravite da su Nijemci praktični ljudi, Amerikanci još praktičniji i neće njih puno boljeti glava oko retroaktivnosti – istakao je Papić.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz kaže da ne bi bilo loše ograničiti broj mandata kandidata za članove Predsjedništva, ali i druge nivoe vlasti, zbog činjenice da je osam godina sasvim dovoljno da tamo pokažu šta znaju i umiju, a mnogi su pokazali da ne znaju i ne umiju. Međutim, on ne vjeruje da će OHR donijeti takvu odluku.

Potreban kompromis

– OHR neće mijenjati odredbe o broju mandata članova Predsjedništva. Kad bi to učinio, preuzeo bi na sebe nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Kao što neće, vjerovatno, nametati ni Izborni zakon. OHR će, vjerovatno, djelovati tako da traga za kompromisom u rješavanju svih problema u BiH, pa i oko Izbornog zakona – kazao je Kazaz.

Politička analitičarka Ivana Marić ovakav prijedlog ocjenjuje korisnim za BiH, jer on ne bi podrazumijevao samo ograničavanje broja mandata u Predsjedništvu već i u svim institucijama i na svim nivoima vlasti.

– Vidjeli smo šta se dešava kad kod nas političari puste korijenje na bilo kojem mjestu gdje ih ostavite, da to postaje leglo kriminala, namještanja javnih nabavki, zloupotrebe položaja. S jedne strane, činimo i uslugu tim ljudima jer bismo ih možda spasili i zatvora – rekla je Marić.

Ona ističe da bi ovo bio zakon za koji niko ne bi mogao tvrditi da je usmjeren protiv jednog naroda jer, “ako ograničite svima, nije protiv jednog”, ali sumnja da bi moglo doći do njegove retroaktivne primjene, jer u pravu se takva praksa ne koristi ako ide na štetu ljudima na koje se primjenjuje.

– Lično bih voljela, ali ne možemo to očekivati – istakla je Marić.

Politička situacija

Slaže se s izjavom visokog predstavnika Kristijana Šmita da je Željko Komšić izabran glasovima Bošnjaka, ali mu to ne osporava legitimitet, jer ima pravo da se izjasni kako želi, a zakonom nije precizirano ko ga bira.

– Zbog njegove kandidature HDZ je jedina stranka koja na narednim izborima ne mora da se boji za svoj izborni uspjeh, jer će ponovo kampanju graditi samo na Komšiću, njegovoj kandidaturi i priči o tome kako drugi Hrvatima biraju predstavnike. Zbog opuštanja tenzija, da se Hrvati ne osjećaju ugroženo, zbog gubljenja podrške HDZ-u i Čoviću, to bi umnogome olakšalo kompletnu političku situaciju i otvorilo prostor za stvaranje opozicije i u hrvatskom biračkom tijelu. Popustile bi i te tenzije s bošnjačke strane koje stvara Komšić stalnom pričom, bez ikakvih vidljivih rezultata – zaključila je Ivana Marić.

Konaković: Volio bih da se Bakir kandidira

Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković ističe da je bolje da kandidati na izborima budu Komšić, Izetbegović, Čović i ostali nego da ih se na ovaj način izbaci iz utrke, jer bi personalna odstranjivanja izazvala nove polemike. Samo ograničavanje mandata nije bez osnova, jer ni predsjednik SAD nema više od dva, dodaje Konaković, koji smatra da je, ako dogovor o Izbornom zakonu izostane, realno da visoki predstavnik donese neko rješenje.

– Personalno, volio bih da Bakir Izetbegović bude kandidat za člana Predsjedništva i bilo bi mi žao da ne bude. Ne najavljujem time svoju kandidaturu. Bilo bi dobro da vidi šta narod misli o njegovoj izdaji – reviziji presude protiv Srbije, o njegovoj trgovini državom kako bi dobio Kantonalnu vladu, da vidi ono što mi vidimo na terenu svaki dan.

Nije dobro donositi zakon samo da se pojedinac, u ovom slučaju više Komšić nego neko drugi, ne bi kandidirao, pa da se time otvori prostor za neki drugi izborni rezultat, mislim da nije dobro. Bilo bi bolje da visoki predstavnik hrabro izađe i isključi s političke scene sve za koje misli da smetaju. Izmjenama Izbornog zakona prvenstveno se trebaju riješiti pitanja kandidature ljudi koji pripadaju građanskom, a ne etničkom konceptu. Oni moraju dobiti šansu. Drugo pitanje jeste pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva i još jednom ponavljam da nije fer da ga izaberu Bošnjaci – kazao je Konaković.