AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Vijesti

Novo razbuktavanje pandemije i posljedično zatvaranje ekonomije novi je udar na naš poslovni sektor. Ekonomski analitičari sa zebnjom gledaju na dešavanja kako na mikro tako i na makro segmentu, a složni su kako je neophodna reakcija vlasti.

Sada znamo da se pandemija koronavirusa neće naprosto zaustaviti, već da je to nešto što će se postepeno usporavati i nestajati. Zbog toga je potrebno raditi na zakonskim rješenjima sa ciljem podrške domaćoj privredi, smatra ekonomski analitičar Admir Čavalić.

“Prošlo je dosta vremena od famoznih ‘korona zakona’, odnosno, naknadno donesenih uredbi vlada. Mjeseci pred nama nude šansu za nova zakonska rješenja, sa ciljem što efektivnijeg korištenja ‘ljetnog optimizma’. Potrebno je smanjiti, ukinuti ili privremeno blokirati suvišne namete na poslovanje i to na svakom nivou – entitetskom, kantonalnom i opštinskom/gradskom. Konkretno, potrebno je reformisati sistem doprinosa u FBiH, smanjiti tarife administrativnih taksi na nivou kantona, te raditi na ukidanju ili smanjivanju više od 3.000 parafiskalnih nameta”, kaže za Klix.ba Čavalić.

Mjere treba da budu univerzalne, u smislu da se odnose na sve segmente privrede, ne partikularnu pomoć, dodaje. Dakle, riječ je o indirektnoj podršci odnosno unaprijeđenju poslovnog okruženja.

“Bilo bi dobro kada bi ovo radili uz podršku MMF-a – na proljeće se očekuje nova runda pregovora. MMF treba da vodi i pokretanje nekih strukturnih ekonomskih reformi, ali koje treba da se realizuju čim prije. Zamislite samo koliko propuštamo zbog činjenice da nismo implementirali koncept elektronskog potpisa. Pored toga, potrebno je uključiti ekonomsku struku u krizne štabove jer vidimo da se opet počelo sa donošenjem paušalnih mjera koje nisu zasnovane na ključnim indikatorima, već spadaju u domen tzv. naivne intervencije. Takve mjere donose izuzetnu ekonomsku štetu, što indirektno slabi naše zdravstvene kapacitete i uopšteno potencijal da se nosimo sa ovom krizom”, kaže on.

Federalni i kantonalni “korona-zakoni” zamišljeni su da pruže kratkoročnu podršku privredi kroz subvenciju dijela doprinosa i plata dijelu privrednih subjekata koji su ispunili postavljene kriterije od vlasti, kaže za Klix.ba analitičar Faruk Hadžić.

“Ključni nedostaci ovih zakona, a što se potvrdilo i u praksi, jeste što ne mogu osigurati dovoljnu finansijsku pomoć i što su imali zakašnjelo djelovanje. Vlasti entiteta i kantona bi trebali razmisliti o donošenju novog ‘postkorona zakona’, koji bi veći dio podrške prebacio sa direktne na indirektnu pomoć u oporavku privrede i jačanju privrednog sistema. Ključne stavke ovog zakona bi bile na nivou federacije osigurati smanjene doprinose svim privrednim subjektima na nivo 25 posto bruto plate u periodu od minimalno godine dana, te ukinuti naplatu taksi i naknada za pravna lica i obrte, koje su u entitetskoj nadležnosti”, kaže on.

Kantoni bi trebali putem svojih “postkorona zakona” omogućiti za period do kraja 2022. godine obustavi naplate administrativnih i sudskih taksi za pravna lica, uključujući i takse u procesu registracije firmi i obrta, taksi na istaknutu firmu, te svih drugih taksi koje opterećuju svakodnevno poslovanje.

“Prednost indirektnih mjera je u tome što omogućavaju svima jednak pristup i mogućnosti korištenja, te u potpunosti smanjuju mogućnost eventualnih zloupotreba u procesu dodjele sredstava, ili zbog neispunjavanja pojedinih kriterija. Ovim mjerama bi se značajno stimulisala privredna aktivnost, otvaranje pravnih lica i obrta, rast zaposlenosti i osigurao bi se brži oporavak. Sredstva za ovu namjenu bi se mogla osigurati kroz rebalans budžeta ili kroz vanjsko zaduživanje, prije svega kod MMF-a, jer bi se na ovaj način kredit iskoristio za pomoć privrednom sistemu i rasterećenju privrede, a ne za isplatu plaća preglomaznog javnog sektora. Vlast bi stoga trebala hitno pokrenuti nove razgovore sa MMF-om na ovim osnovama, jer se time stvaraju mogućnosti za vraćanje optimizma i jačanje naše ekonomije”, zaključio je Hadžić.