Analiza Svete Stolice daje uvid u realne dimenzije sastanka: Šta je Komšić čuo u Vatikanu?

st 6

Poglavar Katoličke crkve papa Franjo primio je juččer u audijenciju svojoj Privatnoj biblioteci u vatikanskoj Apostolskoj palači predsjedavajućeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića. 

Bh. državnik se zatim sastao i nadbiskupom Paulom Ričardom Galagerom (Richard Gallagher), sekretarom za odnose s državama (“ministrom vanjskih poslova”) u papinom Državnom sekreterijatu.

Italijanska katolička agencija Servis regijskih informacija (SIR) objavila je da je Papa na kraju sastanka s Komšićem ocijenio da je on dobra osoba.

U razgovorima u Državnom tajništvu, kaže se u saopćenju Ureda za novinstvo Svete Stolice, “izraženo je zadovoljstvo postojećim dobrim bilateralnih odnosa i razmotreni su prioriteti Predsjedništva BiH. 

Zatim se razgovaralo o unutrašnjoj situaciji naše zemlje, opetujući potrebu promicanja pravno-društvene jednakosti svih građana koji pripadaju svakom konstitutivnom narodu. Dotaknuta su, napokon, neka regionalna pitanja, uključujući situaciju u zemljama zapadnog Balkana i proširenje Evropske unije.”

Konstitutivni narod

Iz toga se razabire da je Galager insistirao na tome da se hrvatski konstitutivni narod ravnopravno bira svog predstavnika u Predsjedništvo, u koje je Komšić, nota bene, izabran bošnjačkim glasovima. S druge strane, ni Komšić ni Galager nisu otvorili pitanje predstavljanja državljana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, unatoč presudi Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci (na temelju tužbe tih pripadnika romske odnosno židovske narodnosti, zakinutih Daytonskim ugovorom).

Galager je podsjetio na ulogu Svete Stolice u međunarodnom priznavanju Bosne i Hercegovine i njezine teritorijalne cjelovitosti. U tom kontekstu je papa sv. Ivan Pavao II uzdigao tadašnjega i sadašnjega nadbiskupa vrhbosanskoga i metropolita bosanskohercegovačkoga Vinka Puljića u rang kardinala, čime je naglasio ravnopravnost Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj, gdje zagrebački nadbiskupi i metropoliti tradicionalno uživaju rang kardinala. Papa Benedikt XVI je 2008 odlikovao Komšića visokim odlikovanjem Svete Stolice.

Službeni vatikanski portal “Vatican News” navodi da je to bio “drugi službeni susret Željka Komšića s papom Franjom, nakon onog od 15. februara 2020. godine, kada je naglašeno da će Vatikan nastaviti pružati podršku Bosni i Hercegovini kao multietničkoj državi na njezinu putu u evroatlantsku integraciju”. 

Tom je prilikom, insistira Vatikan preko svoga internetskog glasila, bila naglašena “potreba jamčenja punog poštivanja prava svih građana i stvarne ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, srpskoga, bošnjačkoga i hrvatskoga, kao i njihovih religijskih konfesija”.

Kontinuitet

Vatikan podcrtava kontinuitet i napomenom da je “prije gotovo 15 godina, 25. oktobra 2007. Komšić (57), i tada hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u Vatikanu razmijenio ratifikacijske instrumente Temeljnog sporazum između te balkanske zemlje i Svete Stolice s tadašnjim kardinalom državnim tajnikom Tarcisiom Bertoneom.”

Svojim čitateljima širom svijeta “Vatican News” objašnjava da Bosna i Hercegovina pažljivo nastavlja težiti pristupanju Evropskoj uniji, “iako će pregovori započeti tek pošto se ostvare prioriteti koje je 2019. postavila Komisija EU, posebno u pogledu demokracije i poštivanja ljudskih i manjinskih prava.

Taj je cilj danas tegoban u svjetlu aktuelne situacije u zemlji u kojoj se ponovo opažaju nacionalistički zahtjevi sa srpske strane, trideset godina nakon završetka rata na Balkanu. Posljednjih dana dogodila su se ozbiljna zastrašivanja i nesreće na štetu bošnjačkog stanovništva. U Brčkome su oskvrnuti grafiti u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, čemu je uslijedila čvrsta osuda Evropske unije, po kojoj se ‘ne smiju veličati ratni zločini niti davati eksplozivne izjave koje siju mržnju’. Stanje je dakle složeno zbog čega je i mjesna [Katolička] Crkva pozvala na razboritost”, analizira vatikanski portal.

Tom analizom Sveta Stolica neslužbeno ali jasno upućuje na svoj uvid u realne dimenzije sastanka Komšića s Papom, piše “Jutarnji list“.

Prethodni članakAkcija “Storage 2” aktuelizirala i problem ilegalnog oružja u BiH
Sljedeći članakTri metode kako odabrati ime za dijete