Analiza uglednog Frankfurter Allgemeine Zeitunga: Kako da se EU odnosi prema Balkanu?

Dopisnik uglednog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung za jugoistočnu Evropu Michael Martens je analizirao kako Evropska unija treba da se odnosi prema Zapadnom Balkanu. Na početku teksta “Šta uraditi s Balkanom? (Was tun mit dem Balkan?” je podsjetio da je Hrvatska zasada postala posljednjom članicom EU, a da su prije nje, 2007. godine to postale Rumunija i Bugarska uprkos tome što nisu postigle najbitnije – vladavinu zakona.

Na primjeru Sjeverne Makedonije je napomenuo da proširenje EU sadrži mnogo, kako je naveo, političkih zamki koje nisu povezane s tim koliko je država učinkovita u reformi. Iako je promijenila naziv zemlje kao uslov za početak pregovora za članstvo, Sjeverna Makedonija još nije počela s tim. Prvo ju je stopirala Francuska, a onda i Bugarska.

Martens je izdvojio poruku francuskog predsjednika Emmanuela Macrona tokom posjete Beogradu 2019. godine da ove države neće postati članicama dok se ne reformišu, kao i studiju berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP) iz 2005. U studiji se postavlja pitanje da li je članstvo u Uniji zaista jedina garancija stabilnosti u ovom dijelu Starog kontinenta.

“U studiji ‘EU i Zapadni Balkan: Od Daytona do Brisela – da li je predugo?’ primijećen je sve veći umor od proširenja. To je otežavalo političarima da opravdaju prednosti širenja EU na Zapadni Balkan. Preopterećenost institucija Unije, kao i prijetnja političkoj i ekonomskoj koheziji država članica česte su krilatice rasprave. Da li je punopravno članstvo u tim država zapravo jedina moguća opcija za njihovu dugoročnu stabilnost“, citira dijelove studije dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

S obzirom na prethodno navedeno, postavlja dva pitanja. Kako EU da se odnosi prema regiji i kako da odgovori na utjecaj rivala kao što su Rusija, Kina i Turska?

Pa tako također podsjeća da su bivši čelnici Hrvatske Stjepan Mesić, Srbije Zoran Živković, Makedonije Boris Trajkovski i Albanije Fatos Nanos dali svoj prijedlog objavljenom u listu New York Times.

Naime, oni su predložili da sve države Zapadnog Balkana učestvuju u Konezijskom fondu unije koji je sada samo namijenjen članicama EU. Kada bi se to desilo, onda bi se samo finansijski tretirale kao članice, ali bez prava glasa.

Šef SWP-a Dušan Reljić smatra da bi pristup ovih država, kako je naveo, strukturnom finansiranju mogao biti značajan za njih. One imaju pristup novcu iz predpristupne pomoći EU, ali su sredstva Kohezijskog fonda mnogo veća.

Reljić je upozorio da se ovaj dio Evrope neće moći nositi sa sve većim izazovima ako ne bude imao veća sredstva. On je naglasio da Zapadni Balkan ima krajnje negativne demografske trendove i da se to može dodatno pogoršati ako EU nešto ne poduzme.

“Znatan dio ekonomskog rasta koje imaju Rumunija i Bugarska u posljednjih nekoliko godina desio se zbog pristupa strukturnom i Kohezijskom fondu EU i to uprkos padu broja stanovnika u tim državama”, ukazao je Reljić.

Za njega ovaj dio svijeta neće imati vladavinu zakona sve dok u njemu ne dođe do uspona srednje klase. Srednju klasu smatra uslovom liberalne demokratije.

Međutim, Martens primjećuje da pristup velikom novcu ne znači nužno dobrobit. Kao argument za to je naveo primjer Grčke. Na osnovu toga je zaključio da novac EU treba biti dostupan zapadnobalkanskim zemljama tek onda kada provedu reforme koje su provjerljive. Dakle, nakon svake reforme dati novac, a uskratiti ga ako ih nema.

Autor teksta je problematizirao i pitanje izvještaja EU o napretku zemalja ka članstvu. Između ostalog, izdvojio je čestu zamjerku da izvještaji nisu dovoljni jasni u dijelovima u kojima bi to trebali biti.

S tim u vezi, Martens je naveo mišljenje italijanskog politologa Mattea Bonomija iz 2017., kao i drugih koji su predložili pravljenje kataloga zadataka i kriterija za pregovaračka poglavlja.

Bonomi je ukazao da bi Evropska komisija u svojim izvještajima morala konkretno navesti osobe i radnje kojima se podriva vladavima zakona. Martens očekuje da bi to moglo biti snažan politički pritisak na domaće vlasti.

Klix

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE