d2 negiranje
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
NER FIT

Iako u Republici Srpskoj pružaju otpor, izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo Inzko već daju rezultate. Prve analize nakon što je Zakon stupio na snagu pokazuju smanjeno negiranje genocida u Srebrenici – kako na društvenim mrežama tako i u javnom, političkom diskursu. Šta je razlog? Strah od predviđene zatvorske kazne ili strah od gubitka fotelja? Kako god, zapaljive retorike je sve manje.

FIXGEHALT

Sedam dana negirali, osmi utihnuli… Javni prostor u BiH polako postaje pošteđen izjava u kojima se poriču ratni zločini. Na takve objave sve rjeđe možete naići i na društvenim mrežama. Tako je na dan stupanja na snagu novog krivičnog zakona, BIRN BiH zabilježio više od 70 objava na Twiteru u kojima se negira genocid. U narednim danima broj se znatno smanjivao.

“23.7. zabilježeno 70 slučajeva, već sutradan za pola manje, dan kasnije za trećinu manje… Prije 28.7. smo imali 20-ak slučajeva dnevno. Nakon 28.7., kada je Zakon stupio na snagu, broj je pao do svega nekoliko negiranja u 24 sata. Što je jako značajan pad, gotovo na nuli”, navodi Irvin Pekmez, novinar BIRN-a.

Pristupačnost društvenim mrežama i javnim objavama na platformama Google i Twitter imaju svi. Međutim, trebamo podsjetiti da odavno važi pravilo uklanjanja objava koje u sebi sadrže govor mržnje, u šta spada i poricanje ratnih zločina.

LIDER

“Imamo jasnu i uspostavljenu politiku u vezi sa govorom mržnje, koja zabranjuje sadržaje koji minimiziraju ili negiraju dobro dokumentovane, nasilne događaje, uključujući i genocid u Srebrenici. Ako se utvrdi da sadržaj krši ove smjernice, mi ćemo ga ukloniti”, navodi Google.

Važno je znati da je zabranjeno poricati ne samo genocid nego i sve ratne zločine protiv čovječnosti koji su utvrđeni presudama pred međunarodnim i domaćim sudovima.

“Ne samo genocid – dakle, bilo koji ratni zločin. Negiranje takvog ratnog zločina, bez obzira na to o kojoj se kvalifikaciji radi – genocid, ratni zločin protiv civilnog stanovništva ili protiv ratnih zarobljenika – negiranje takvih događaja nije dozvoljeno i po zakonu je kažnjivo”, ističe advokatica Lejla Čović.

Novi zakon obavezujući je za sve, pa tako i za advokate. Ipak, posebna pravila važe u sudnici.

“Branjenike koji su pravosnažno osuđeni za ratne zločine – ne mogu ih kao branilac negirati. Mi kod te odbrane ne podliježemo određenim normama, gdje se ne može striktno primjenjivati zakon kao što bi se mogao primjenjivati izvan sudnice”, objašnjava Čović.

Zakon je obavezujući i za medije. Iz Regulatorne agencije za komunikacije poručuju da se, inače, prilikom utvrđivanja postojanja govora mržnje, nasilja ili diskriminacije primjenjuju odredbe Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama koji je usklađen sa domaćim i međunarodnim zakonodavstvom. No, ta pravila važe od ranije. Sada je ključno pitanje kako će se mediji odnositi prema onima koji negiraju ratne zločine i genocid, da li će im ustupiti medijski prostor u te svrhe. Ili će zbog zbog Inzkovih dopuna krivičnog zakona, ili pak već postojećeg Kodeksa RAK-a govor mržnje cenzurisati.