Portal 072info

Antisemitizam u Bosni i Hercegovini: Najprisutniji na internetu i u obliku teorija zavjere

Screenshot 3 1189
TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

U bosanskohercegovačkom javnom prostoru antisemitizam je neznatno izražen. Mnogo je više izražen u internet prostoru gdje postoji anonimnost njegovih aktera.

O antisemitizmu u Bosni i Hercegovini za Klix.ba govorili su profesor Dino Abazović i predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci.

Jevreji u Bosni i Hercegovini žive već vijekovima i dali su nemjerljiv društveni doprinos. Neke od najznačajnijih ličnosti u Bosni i Hercegovini bile su Jevreji. Nezahvalno je izdvojiti bilo koga od njih, ali dovoljno se prisjetiti zaostavštine vizionara Emerika Bluma u modernoj historiji naše zemlje.

Holokaust, posljednji rat u Bosni i Hercegovini te drugi izazovi i problemi su nažalost učinili da iznimno mali broj pripadnika ove etničke zajednice ostane u državi. Iako su viševjekovni narod, još nemaju pravo da budu birani u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao i u mnogim drugim institucijama gdje “sveto trojstvo” ima primat.

Profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Dino Abazović je objasnio šta uopće znači antisemitizam.

“Antisemitizam se u principu odnosi na negativne stereotipe i predrasude prema svim pripadnicima, prije svega istog jezičkog, semitskog korjena i porijekla, dakle ne samo prema Jevrejima, već i prema Arapima ili Armencima recimo. Međutim, vremenom se terminom gotovo po pravilu određuju prije svega negativni stavovi i predrasude prema Jevrejima, odnosno uz jezičko i etničko, dakako religijsko, jasno je to i pitanje rasizma. Iako antisemitski stavovi jačaju u Evropi u posljednje dvije godine, o čemu se možemo informirati recimo u prošlogodišnjem izvještaju Human Rights Watcha, i premda nisu izraženi u onoj mjeri kao što je to slučaj u nekim drugim zemljama gdje jača klasična politička desnica, prisutan je itekao i u bosanskohercegovačkom javnom diskursu posredstvom tzv. novih medija. Naročito zabrinjava što se može jasno detektirati u komentarima na tekstove najposjećenijih ovdašnjih portala, kao i na forumima, uključujući i vaš portal, a svakako i na društvenim mrežama”, rekao je za Klix.ba.

Obrazložio je kako se on najčešće manifestira.

“Jednostavnom analizom primjetno je bar nekoliko tematskih razina u kojima dolazi do izražaja antisemitizam — prvo, u kontekstu anticionizma i eventualnog kontekstualiziranja arapsko-izraelskih odnosa (odnosno Palestine), potom u širem i užem kontekstu Drugog svjetskog rata (od negiranja holokausta do ostrašćenih rasprava u npr. ‘slučaju Busuladžić’), i konačno na razini u kojoj je možda i ne tako lako uočljiv — ‘uvezen’ iz prije svega javnog prostora susjednih država, naročito Srbije (pogotovo u okviru teorija zavjere i tzv. antisoroševstva), ali i Hrvatske (pri mimikrijskim pokušajima historijskog revizionizma NDH)”, potcrtao je.

Predrasude i stereotipi – antisemitizam u Bosni i Hercegovini

Komentarisao je i stereotipe i predrasude o ovoj zajednici, a koje su česte i kod nas.

“Kada je riječ o predrasudama i stereotipiji prema Jevrejima generalno, tu se ne razlikujemo od ostatka Evrope, nažalost radi se po pravilu o izlizanim i višestruko opovrgnutim tezama o sklonosti ka lukavstvu, škrtosti, zakulisnim radnjama itd.”, podsjetio je.

Smatra da je antisemitizam manje izražen u Bosni i Hercegovini nego u drugim sredinama.

“U konačnici, iako se možda i radi o nižoj stopi antisemitskog sentimenta nego u nekim drugim sredinama, previše je imajući u vidu činjenicu da su Jevreji u Bosni i Hercegovini prisutni od kraja 15. stoljeća i da nikad nisu zabilježeni znatno narušeni međuetnički i međureligijski odnosi s autohtonim stanovništvom. Naprotiv, bez imalo patetisanja, mnogo više smo širom svijeta poznati i priznati po pozitivnim zapisima i primjerima, nadati se da će tako i ostati”, zaključio je profesor Dino Abazović.

“Anticionizam i antiizraelizam”

Predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci u svojim javnim istupima tvrdi da antisemitizam u Bosni i Hercegovini nije toliko izražen koliko u nekim drugim zemljama. Taj stav je ponovio i u izjavi za Klix.ba, ali je ukazao da isključiva, uvredljiva, prijeteća i opasna razmišljanja postoje.

“Stalno govorimo da nema antisemitizma i stojim iza toga. Međutim, ne znamo definiciju nekih drugih stvari. Šta je to anticionizam, šta je antiizraelizam? Kod nas kada spomente Jevrej, odmah je reakcija: Vidi šta Izraelci rade Palestincima? Niko ne kaže za rat u Siriji, koji traje 10 godina, da ratuju muslimani protiv muslimana. Niko ne kaže šta muslimani rade muslimanima. Mada je statistika vrlo gruba. U Izraelu je više ljudi poginulo u automobilskim nesrećama nego u svim ratovima Izraelaca i Palestinaca”, istakao je.

Jakob Finci: Primjerenije govoriti o anticionizmu i antiizraelizmu (Foto: Klix.ba) Jakob Finci: Primjerenije govoriti o anticionizmu i antiizraelizmu (Foto: Klix.ba)

Govoreći o antagonizmu prema Izraelu i Izraelcima kao primjer je naveo to da nikad niko u Bosni i Hercegovini ne navija za izraelske sportske timove. Osvrnuo se na oštre komentare o sukobu Izraelaca i Palestinaca naglasivši da on nije religijski.

“Nema primitivnog antisemitizma”

“Onog primitivnog antisemitizma kakav vidite u Evropi – rušenja grobalja, crtanja kukastih križeva, ispisivanja parola poput ‘Jevreji, m**š odavde’ – nema. Ali, kada god se spomenu Jevreji, komentar na medijske izvještaje je: Vidite šta rade Palestincima. To nema nikakve veze s religijom. Sukob na Bliskom istoku nije sukob islama i judaizma. To je sukob zbog teritorija, vode, a ne religije”, rekao je.

Podsjetio je i da postoji i veći broj izraelskih Arapa od kojih su mnogi hrišćani. Napomenuo je i da u Bosni i Hercegovini nije bilo javnih napada na Jevreje.

“Već 16 godina nismo imali incident na Jevrejskom groblju u Sarajevu koje je spomenik nulte vrijednosti. Čak i kada su bile demonstracije zbog situacije na Bliskom istoku mimoišle su se ulice u kojima ima jevrejskih objekata. Vjerovatno zbog straha organizatora da neko ne baci kamen i razbije prozor. Organizatori su se kasnije izvinjavali jer je bio jedan transparent koji je izjednačavao Davidovu zvijezdu s kukatsim križem. Pa smo im objasnili da je Davidova zvijezda simbol svih Jevreja, a ne samo Izraela, te da je kukasti križ znak nacizma zbog kojeg je stradalo 60 miliona ljudi. Poručili smo da se to ne smije raditi i izvinili su nam se rekavši da to više neće raditi”, ispričao je.

Za njega je pokazatelj da antisemitizma skoro da i nema u Bosni i Hercegovini to da ispred jevrejskih objekata nema policije.

“Otiđite u bilo koju drugu zemlju, u susjedne zemlje, pred sinagogom i jevrejskom općinom je policija. Kod nas toga nema. Mi smo stalno govorili da smo sigurni. U jednom trenutku su naši organi dobili informaciju da se sprema napad. Tada je naša policija uvela 24-satnu dežuru. Međutim, u dva mjeseca se nije ništa desilo. Ili je neko krivo preveo poruku ili je bila neka dezinformacija”, potcrtao je.

“Izgleda da je moderno da se mrzi”

Kako je kazao Finci, antisemitizma nema, ali ima nekih drugih izljeva neprijateljstva, jer izgleda da je moderno u Bosni i Hercegovini da svako svakog mrzi.

“Da svako o onom drugom govori najgore stvari. Pogledajte komentare na društvenim mrežama, pogledajte koliko vrve jezikom mržnje. To je razlog zašto je Facebook zabranio negiranje holokausta. I neke druge mreže zabranjuju govor mržnje. Da li će to biti slučaj kod nas ili je to ventil za olakšanje? Lakše je pisati ružne stvari nego da neko puca na drugoga. Ne mislim da je veoma dobro da vlada bratstvo i jedinstvo, ali antisemitizma kao takvog nema”, izjavio je.

Ukazao je na to da Bosna i Hercegovina, kako je rekao, nije ništa učinila o podučavanju djece o holokaustu koji jeste genocid.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Klix.ba


Preuzmite Android aplikaciju portala 072info
– klikni ovdje da preuzmeš! –

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Podijelite članak
  • 2
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME
REKLAMA
KRAJ REKLAME