Apel stručnjaka: Masovno iseljavanje stanovništva riješiti ubrzanim ekonomskim razvojem

“BiH ima blizu 50 posto populacije u dijaspori, što je 1,6 miliona ljudi. Isti slučaj je, ako ne i gori, s Hrvatskom i Srbijom. Niko nema ekskluzivne podatke o tačnom broju iseljenih ljudi jer ih zvanične institucije ne vode. Prema podacima koje imam iz sekundarnih izvora, u 2014., 2015. i 2016. godini iz BiH je otišlo 94.126 osoba, ali to nije ništa novo jer su granice razvijenih zemalja otvorene i velika je potreba za radnom snagom, a ljudi imaju pravo da idu gdje im je bolje. Problem je naš odnos s tim ljudima”, kazao je Pašalić.

Istakao je kako BiH mora napraviti sponu s ljudima u dijaspori kako ih ne bi izgubili, a ne gledati samo korist koju zemlja dobija od prihoda od doznaka, što iznosi više od tri miliona KM.

“Trend emigracije je prisutan svugdje u svijetu, ali na to možemo utjecati privrednim razvojem i apsorbovanjem obrazovanog kadra u našoj zemlji. Ali ne možete spriječiti pravo ljudi na rad. U bivšoj Jugoslaviji su otvorene granice krajem 1960-ih godina i tada je otišlo dosta naših ljudi, popularno zvanih gastarbajtera. Tada se mislilo da će oni otići na kratko, ali ispostavilo se da su ostajali do kraja radnog vijeka pa se tek u penziji vraćali kući. Takav slučaj je i sada i to je ozbiljan problem za svaku zemlju koji se mora riješiti ubrzanim ekonomskim razvojem”, istakao je Pašalić.

Istakao je kako je BiH historijski emigraciona zemlja, ali da su podaci o broju osoba koje su otišle, iako nisu zvanični, ozbiljan problem koji BiH što prije treba riješiti. Zemlja treba učiniti sve da u naredne dvije-tri decenije izjednači broj rođenih i umrlih. U rješavanje se trebaju uključiti politika, struka i privreda kako bi se radilo na populacionoj politici, te se u tome ugledati na razvijene zemlje koje su se već suočavale s ovim problemom, ali su kroz godine uspjele popraviti situaciju.

Prof. dr. Alma Pobrić s Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu kaže kako je situacija u vezi s iseljavanjem stanovništva alarmantna te da nepostojanje adekvatnog registra stanovništva i iseljeništva predstavlja problem za pouzdanije podatke.

“Nema dovoljno brige vlasti kako bi se zaustavilo iseljavanje koje je svakako teško zaustaviti, ali se može smanjiti odljev stanovništva. Problem je što odlazi uglavnom obrazovano stanovništvo i još veći problem je što odlaze mladi i to što nije riječ samo o pojedincima, već cijelim porodicama. Da bi se smanjio odlazak ljudi mora se pokrenuti više istovremenih mjera sa različitih aspekata, moraju se uraditi strategije razvoja, uvezati tržište rada s obrazovanjem jer imamo mlade ljude koji se obrazuju, ali ih tržište rada ne prihvata kao takve, napraviti strategiju ruralnog razvoja za poljoprivredu i turizam, omogućiti pokretanje start-up kompanija itd”, kazala je Pobrić.

Naglasila je kako je bitno da se te mjere urade i provedu na svim nivoima, od lokalnih zajednica, preko entiteta do države te da se uključi što više ministarstava.

“Treba situaciju shvatiti ozbiljno, bez obzira na brojke. Struka može predložiti i dati adekvatne smjernice isključivo uz političku podršku jer je ovo već odavno postao politički problem, a ne samo demografski”, upozorila je Pobrić.

Podsjetimo, Unija za održivi povratak i integracije BiH danas je iznijela podatak da je iz Bosne i Hercegovine u periodu od 2013. do 2017. godine iselilo nešto više od 150 hiljada ljudi.

Klix.ba