Apsurd na Bliskom istoku: Iran dnevno zarađuje 140 miliona dolara na nafti, a Amerika namjerno “žmiri”

Iran vjerovatno zarađuje više od 140 miliona dolara dnevno od prodaje nafte dok cijene na svjetskom tržištu rastu, a Sjedinjene Američke Države namjerno ignorišu ove isporuke kako bi izbjegle dodatnu destabilizaciju tržišta koje je već uzdrmano sukobima, piše britanski list Financial Times.

Najmanje 13 supertankera natovarilo je sirovu naftu na glavnom izvoznom terminalu na iranskom ostrvu Hark otkako su SAD i Izrael krajem prošlog mjeseca počeli napade na ovu zemlju, pokazuju podaci analitičara koji prate iranske isporuke putem satelitskih snimaka.

Oko 24 miliona barela iranske nafte prošlo je kroz Hormuški moreuz u tom periodu, prema podacima kompanije Kpler. Iran je, zapravo, blokirao ovaj ključni plovni put, kroz koji inače prolazi oko 20 posto svjetske nafte i tečnog prirodnog plina, za sve ostale brodove, otvarajući vatru na tankere u Zaljevu.

Strah od divljanja cijena uoči izbora u SAD-u

Ova blokada pomogla je da cijena nafte skoči iznad 100 dolara po barelu, dok su druge bliskoistočne zemlje drastično smanjile proizvodnju jer nemaju načina da izvezu ili skladište sirovu naftu. Cijene nafte su politički izuzetno osjetljiva tema u SAD-u, gdje troškovi na pumpama snažno utječu na glasače uoči ovogodišnjih izbora (midterm).

Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da je Washington spreman tolerisati iransku prodaju uprkos postojećim američkim sankcijama.

“Iranski brodovi već isplovljavaju i mi to dopuštamo kako bismo snabdijeli ostatak svijeta”, rekao je Bessent za CNBC.

Također je dodao da Iran sve više dozvoljava indijskim, a potencijalno i kineskim brodovima prolaz kroz moreuz te da je administracija “za sada u redu s tim jer žele da svijet bude dobro snabdjeven”. Kako bi dodatno smirile tržišta, SAD su čak ukinule sankcije na rusku naftu.

Mete na ostrvu Hark i “flota u sjeni”

Iako raste pritisak u Washingtonu da se Teheranu presjeku naftni prihodi, američki udari na ostrvo Hark, u kojima je pogođeno više od 90 ciljeva (uključujući skladišta pomorskih mina), namjerno su zaobišli naftnu infrastrukturu.

Neki politički “jastrebovi” u Washingtonu počeli su pritiskati administraciju da zauzme ostrvo, a Michael Doran s Hudson instituta kaže da bi američki predsjednik Donald Trump “volio zauzeti Hark jer bi to bio savršen način za stjecanje trajne prednosti”. Ipak, upozorava da bi to bio ogroman rizik jer bi američki marinci bili “glineni golubovi” pred iranskim raketama.

Prije sukoba, Iran je izvozio gotovo 4 miliona barela dnevno. Od početka sukoba, Teheran tovari oko 1,5 do 1,6 miliona barela dnevno. Čak i uz popust od 10 dolara po barelu zbog američkih sankcija, to predstavlja prihod od oko 140 miliona dolara svaki dan.

Više od 90 posto iranskog naftnog izvoza ide u Kinu, a za transport se često koristi takozvana “flota u sjeni”, brodovi koji plove bez zapadnog osiguranja i prikrivaju svoje rute. Ipak, analitičari ističu da se u posljednje vrijeme sve više koriste brodovi u vlasništvu iranske nacionalne naftne kompanije, što sugeriše da brodovi “flote u sjeni” nerado rizikuju američke napade dok se pune na terminalu.

Uz cijenu nafte tipa “Brent” kojom se trguje iznad 101 dolar po barelu u Londonu, iranski prihodi će po svemu sudeći nastaviti veliki rast.