Bahati tatini sinovi više neće moći raditi šta hoće: Za odbijanje testa na drogu kazna od 1.000 KM i pritvor

Usvajanje izmjena Zakona o sigurnosti saobraćaja u Bosni i Hercegovini, nakon višegodišnjeg čekanja i brojnih opstrukcija, predstavlja jedan od najznačajnijih pokušaja države da se obračuna s bahatom vožnjom i sve većim brojem saobraćajnih nesreća.

Gostujući u emisiji Novi dan, predlagač zakona i zastupnik u Parlamentu BiH Saša Magazinović rekao je da je riječ o duboko emotivnoj temi, nastaloj kroz saradnju s porodicama žrtava bahatih vozača, tužiocima i sudskim vještacima.

Potpuno novi zakon

Od trenutka kada su izmjene zakona usvojene u Predstavničkom domu do njihovog konačnog usvajanja u Domu naroda, Bosna i Hercegovina bilježi više od 42 hiljade saobraćajnih nesreća, dok je broj poginulih povećan za 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Magazinović navodi da je tokom perioda u kojem se zakon “razvlačio” poginulo 288 ljudi.

“Ako smo mogli samo jedan život spasiti ovim zakonom, a on jeste moćan zakon i može to učiniti, onda ostaje jed i srdžba zbog toga što je bilo ljudi koji su govorili da treba čekati potpuno novi zakon, znajući da se to neće dogoditi”, rekao je Magazinović.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina prvi put dobija jasno definisan pojam bahate vožnje, kao i značajno šire ovlasti policije. Prema njegovim riječima, zakon omogućava strožije sankcionisanje vozača pod utjecajem alkohola i narkotika, ali i onih koji višestruko krše propise i ugrožavaju sigurnost drugih učesnika u saobraćaju.

Kao ilustraciju problema naveo je podatke iz Kantona Sarajevo prema kojima je u prvih šest mjeseci prošle godine na prisustvo droge testirano 256 vozača, od kojih je 20 bilo pozitivno, dok je čak 336 odbilo testiranje.

“Ovaj zakon sada kaže: nećeš da se testiraš? Hiljadu maraka kazne i ideš da prenoćiš u zatvoru”, poručio je.

Magazinović smatra da su rigorozne kazne opravdane jer se, kako kaže, ne radi o “širokim narodnim masama”, nego o ljudima koji svjesno ugrožavaju živote drugih.

“Nemoj biti idiot i voziti bahato, nemoj prolaziti kroz crveno i ugrožavati sigurnost. Ako to ne radiš, onda te ne zanima ni kolika je kazna”, rekao je.

Jedna od najznačajnijih novina zakona je mogućnost privremenog i trajnog oduzimanja vozila višestrukim prekršiocima, po uzoru na hrvatski model. Magazinović navodi da je u Hrvatskoj u nekoliko godina primjene sličnog zakona privremeno oduzeto oko 1.500 automobila, dok je za oko 300 vozila donesena odluka o trajnom oduzimanju.

“Suština je skloniti potencijalne ubice za volanom sa ceste”, rekao je.

Sramotna situacija

Dodao je da policijske agencije već raspolažu potrebnom opremom i kapacitetima za provođenje zakona te da ne postoje prepreke za njegovu primjenu odmah nakon objave u Službenom listu BiH.

Govoreći o reakcijama iz SNSD-a tokom usvajanja zakona, Magazinović je rekao da ne očekuje nove opstrukcije, ističući da i policija u Republici Srpskoj podržava nova rješenja jer se suočava s istim problemima na terenu.

“Ovaj zakon je rađen sa strukom, policijom i ljudima koji ga primjenjuju. Frustracija je bila ista kod svih kada se govorilo da se pojedinim vozačima ne može ništa”, kazao je.

Osim pitanja sigurnosti saobraćaja, Magazinović se osvrnuo i na stanje putne infrastrukture u Bosni i Hercegovini, posebno na putni pravac Sarajevo – Podgorica. Naveo je da je riječ o sramotnoj situaciji jer je Crna Gora, kako kaže, svoj dio puta uredila, dok radovi na bh. strani i dalje kasne uprkos najavama i odobrenim sredstvima.

Komentarisao je i višesatna čekanja građana Bosne i Hercegovine na granicama Evropske unije nakon početka primjene novog sistema kontrola, ocijenivši da je riječ o “ponižavanju i maltretiranju ljudi”.

“Ovo je gore nego kada je postojao vizni režim. Tada dobiješ vizu i normalno pređeš granicu. Sada ljudi čekaju po pet sati”, rekao je Magazinović.

Dodao je da je o problemu razgovarao sa zvaničnicima Evropske komisije, evropskim parlamentarcima i predstavnicima Vijeća Evrope, upozoravajući da ovakav odnos prema građanima BiH dodatno jača euroskepticizam.

Povrat PDV-a

Govoreći o povratu dijela PDV-a pri kupovini prve nekretnine, Magazinović je podsjetio da je zakon usvojen i da je na snazi od 12. aprila prošle godine, ali da građani i dalje ne mogu ostvariti svoje pravo jer nije usvojen pravilnik koji definiše proceduru.

Kao glavnog odgovornog za kašnjenje označio je ministra finansija BiH i predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Srđana Amidžića.

Regionalni događaji

“Problem je što ministar Amidžić za ovih godinu dana nije usvojio papir na kojem piše šta građani trebaju donijeti od dokumentacije i na koji šalter da se prijave”, rekao je Magazinović.

Dodao je da je Amidžića više puta pitao o tome na sjednicama Parlamenta BiH, slao mu dopise i insistirao da pravilnik bude usvojen.

“Nevjerovatno je da zakon postoji, da ljudi imaju pravo na novac, ali da im niko nije rekao koji papir i na koji šalter da odnesu”, naveo je.

Magazinović se osvrnuo i na izjave člana Upravnog odbora UIO Zorana Tegeltije Krnića, navodeći da je iz njegovih poruka razumio kako usvajanje pravilnika pokušava povezati s drugim političkim pitanjima, uključujući raspodjelu prihoda između Federacije BiH i Republike Srpske.

“To je potpuni haos gdje se ljudi uopšte ne stavljaju u poziciju onih koji čekaju taj novac”, rekao je Magazinović, dodajući da mnogim građanima povrat PDV-a predstavlja značajnu pomoć pri kupovini i opremanju prve nekretnine.