Screenshot 5 40
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Regija / Vijesti

Razvoj pandemije i borbu vlasti pojedinih zemalja u regiji s njom za Klix.ba prokomentarisao je poznati hrvatski matematičar i analitičar Nenad Bakić. On je pun kritika, posebno za vlasti u Hrvatakoj, koje su često znale podleći pritisku suspektnih naučnika i javnosti.

“Epidemija trenutno svuda pada. Ona može padati iz četiri razloga: postotka ljudi koji su bili izloženi virusu i sada su imuni (prokuženost), sezonalnosti, djelovanja epidemijskih mjera i vakcinisanosti. Trenutni glavni razlog pada su visoka prokuženost i sezonalnost, i naravno djelovanje razumnih mjera. Pri tome mislim, što je poduprto mnogim svježim naučnim istraživanjima, da jedan broj manjih mjera daje neproporcionalno veliki učinak, dakle da ‘mekane’ mjere ne djeluju puno slabije, ako uopće, od čvrstih. Pri tome je važno i pridržavanje mjera i zdravorazumsko ponašanje. Primjerice, glavnina japanskog epidemiloškog odgovora je pristup, izbjegavanje ‘3C’: zatvorenih prostora, napućenih prostora i bliskog kontakta”, kaže Bakić.

U zemljama regije je već u januaru bila prilično velika prokuženost, to konkretno znamo prema serološkim istraživanjima, dodaje on. Pimjerice u Republici Srpskoj u decembru je bilo 30 posto ljudi s antitijelima, u Kantonu Sarajevo u novembru i decembru oko 20 posto, a to sve odgovara zarazi dvije ili tri sedmice ranije. Stoga je kumulativna zaraženost do januara svuda u BiH vjerovatno bila u zoni 30-50 posto, smatra on.

“Slično, u Hrvatskoj su prema uzorcima iz januara dva istraživanja pokazala prisustvo antitijela kod 25 posto populacije, pa onda s obzirom na raniji datum zaraze, zamiranje antitijela i neke ljude koji nisu razvili određena antitijela koja se mjere, također dovodi do prokuženosti od preko 35 posto već u januaru. To su već veoma visoki postoci koji su sami po sebi – uz djelovanje epidemijskih mjera – bili dovoljni za pad epidemije. Nažalost, nakon toga se jako raširio zarazniji britanski soj, koji diže prag imuniteta krda, koji je omogućio u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji razvoj trećeg vala. Sudeći prema Google Mobility podacima, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji razlog je bilo i povećanje društvenih kontakata”, naglašava on.

Šta kaže zdrav razum

Međutim, sada epidemija u BiH uvjerljivo pada, a glavni razlog su visoka prokuženost, koja je sada, očito, nakon trećeg vala još puno veća, i sezonalnost, nastavlja Bakić. Neki ljudi ne vjeruju u sezonalnost virusa, ali razmislimo zdravorazumski. Primjerice, ako znamo da se virus uglavnom širi aerosolom – finim česticama koje lebde u zraku i ne padaju, možemo ga zamisliti kao duhanski dim – koliko znači da smo manje u zatvorenim prostorima i da ih provjetravamo?

“Treba dodati i manje isušivanje zraka koje inače dolazi od grijanja i stoga bolji rad našeg prvog nivoa zaštite – sluznice. Kao što znate, prije desetak dana sam prvi put napravio i epidemijski model za BiH (https://pandemijskirealizam.net/blog) i predvidio sam ovaj pad – doduše zbog konzervativnih razloga pad rada kasnije. Želim reći, ovo su fundamentalni razlozi pada, pa kada se teorija i praksa tako slože, sve ukazuje na to da će se pad nastaviti”, kazao je.

Kako će prokuženost rasti, a i povećavati se učinak toplog vremena, smatram da će pad epidemije u BiH biti sve izraženiji, nastavlja on. U drugom i trećem kvartalu će biti dostupno dovoljno vakcina, pa će u jesen kombinacija prokuženosti i vakcinisanosti već biti dovoljna za dolazak u zonu u kojoj se epidemija više ne bi smjela jako razviti, drugim riječima, u jesen – uz uvjet dovoljne vakcinisanosti – očekujem povratak u normalu.

“Slična situacija je i u Hrvatskoj, samo što mi u epidemiološkom smislu kasnimo za BiH možda sedmicu ili dvije. Posljednju sedmicu imamo pad broja slučajeva, a prije samo desetak dana imali smo sedmični porast od 50 posto”, kažu oni.

Sve države u regiji su samostalno i neusklađeno poduzimale mjere za suzbijanje rasta virusa. Zanimalo nas je Bakićevo mišljenje ko je to radio bolje od drugih i zašto.

Kako je prošla Hrvatska

“Teško je reći ko je najbolje radio, jer imamo dva problema: kvalitet podataka, kao i ukupne utjecaje mjera, odnosno lockdowna. Primjerice, iako Srbija prikazuje dosta manje smrti vezanih uz Covid od Hrvatske – sve govorim srazmjerno, odnosno na milion – imali su u 2020. dvostruki tzv. višak smrti. Ali mislim da je dobro uporediti Sloveniju s BiH. Slovenija je imala jedne od najstrožijih mjera u Evropi, BiH jedne od najblažih, i na koncu im je broj smrti sličan, a s obzirom na kvalitet slovenskog zdravstva, očekivalo bi se da je, barem zato, u Sloveniji dosta manje smrti”, kaže on.

Hrvatska je prošla relativno dobro, dodaje, jer iako je imala jedne od najslabijih mjera u EU, ima znatno manje smrti od zemalja s kojima ju je najbolje uspoređivati: Slovenija, Mađarska, Slovačka i Češka. Ukupno, ovi primjeri nam pokazuju da lockdown nije, ili nije uvijek, najbolje rješenje. Kao društvene troškove lockdowna treba dodati povećan broj smrti od propuštenih pregleda i terapija, do čega dolazi zbog zastrašivanja ljudi i psihoze u bolnicama, zatim razne psihičke i psihosomatske bolesti, nasilje u porodici i slično. Ukupno, protivnik sam lockdowna.

“Posebno sam veliki protivinik prekidanja redovnog školovanja, jer mislim da prelazak na online nastavu znatno smanjuje njen kvalitet i doprinosi nejednakosti u društvu. Škole su posljednje što bi se trebalo zatvarati ako već neko i želi instalirati jače mjere. Naprosto ne razumijem one koji djecu tretiraju kao žetončiće u svojim političko-epidemiološkim igrama”, kazao je on.

Nažalost, pandemija nas je zatekla nespremne, a epidemiologija je bila uspavana nauka, bavila se uglavnom širenjem bolesti koje nisu ovoga tipa, naglašava Bakić kao neki pouk iz cijele pandemije.

“Čim je situacija eskalira, u polje je uskočilo puno naučnika iz graničnih polja, kao što su virologija, biohemija i slično, koji su se predstavii kao stručnjaci, iako to nisu bili. Virolog bez znanja matematike, koja je 90 posto epidemiologije, naprosto nije stručnjak. Mnogi, zaneseni medijskom slavom i naravno velikim sredstvima koja su se počela slijevati u to polje, nisu smatrali da trebaju unaprijediti svoja znanja u ključnom polju: matematici”, izjavio je.

Šta se promijenilo u tretmanu pandemije

Tako smo, barem u ovim krajevima, u godinu dana zapravo poglupljeli, dodaje. Naime, sjetite se, početkom epidemije smo još govorili u terminima reprodukcijskog faktora R i epidemijskog modela, sada je to uglavnom na nivou ideologije ili posljednje dnevne brojke.

“Posebno naučnici pobornici lockdowna nikad ne daju nikakve analize ili epidemijske modele, to je zato jer čak i kad vladaju analitikom, znaju da bi ona dala porazne rezultate za njihovu ideologiju. Cijela pandemija bila je obilježena međuigrom naučnika koji su zaplašili političare, željom političara da ‘nešto rade’, i medija. Ono što smo naučili je svakako da kao društvo moramo idućoj krizi pristupati holistički, a ne onima koji se predstave kao stručnjaci toliko vjerovati i dati im toliku moć”, izjavio je on.

Vrlo zanimljiva situacija se dogodila u Hrvatskoj, gdje su naučnici pobornici lockdowna, nakon što Vlada nije reagirala na ogroman medijski pritisak koji su stvorili, kao ni na pritisak u Naučnom savjetu, pokrenuli pravi puč i početkom decembra objavili Apel kojim su tražili “najoštrije moguće mjere” u Hrvatskoj.

“To im nije prošlo, naše mjere su ostale vrlo blage. Neki od njih su otišli tako daleko da su kasnije potpisali i međunarodni zahtjev kojim se traže ‘stroge mjere’ sve dok se ne dođe do – nevjerovatnih – 40 slučajeva dnevno. To je bila prava izdaja vlastite zemlje. Tako da ukupno mogu reći da je kod nas štab, odnosno Vlada reagirala vrlo razumno”, zaključio je razgovoru za Klix.ba Nenad Bakić na kraju poručivši da vjeruje da će ljeto izgledati vrlo slično prošlome, ali da ćemo s manje straha moći gledati u iduću jesen nego smo gledali u prošlu.