Bakir Krajinović upozorava na ono što dolazi

Od proljetnih upozorenja na poplave do gotovo presušenih potoka krajem ljeta – vremenske prilike u Bosni i Hercegovini ove godine pokazale su koliko brzo možemo preći iz jednog ekstrema u drugi. Klimatolog Bakir Krajinović pojašnjava da ove pojave nisu međusobno suprotne, već predstavljaju različite posljedice promjena u rasporedu i intenzitetu padavina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Na prvi pogled proljetne poplave i ljetna suša djeluju kao potpuna suprotnost. Međutim, one mogu biti dio iste klimatske slike. Nije presudno samo koliko padavina dobijemo, nego i kada one dolaze, koliko traju i koliko vode uspije ostati u zemljištu i obnoviti podzemne zalihe -objašnjava Krajinović.

Prema njegovim riječima, problem nastaje kada velike količine padavina stignu u kratkom periodu.

– Ako velika količina kiše padne za nekoliko sati ili dana, voda vrlo brzo otiče. Takve padavine mogu izazvati poplave, ali istovremeno ne moraju značajno doprinijeti dugoročnom obnavljanju podzemnih voda. Nakon toga dolazi period bez kiše i sa visokim temperaturama, pa se zalihe vode dodatno troše – navodi klimatolog.

Posljedice nisu vidljive

Krajinović posebno upozorava na činjenicu da posljedice suše nisu uvijek odmah vidljive.

– Meteorološka suša počinje kada imamo duži period s manjkom padavina, ali hidrološka suša dolazi kasnije. Potrebno je vrijeme da se smanjenje padavina odrazi na protoke rijeka, izvore i podzemne vode. Zbog toga problem može potrajati i nakon prvih padavina – kaže on.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Budućnost: Voda će biti sve važniji problem. Ustupljena fotografija 

Podaci za ljeto 2026. godine pokazuju koliko su vremenske prilike bile nepovoljne. Mostar i Bihać imali su najtoplije ljeto od početka mjerenja, dok su Sarajevo i Sanski Most zabilježili treće najtoplije ljeto.

Prosječne sezonske temperature bile su između 1,7 i 3,4 stepena Celzijusa iznad prosjeka za period 1991–2020. Mostar je imao 87 dana s temperaturom od najmanje 30 stepeni, dok je Sarajevo takvih dana imalo 47.

– Kada imate visoke temperature tokom dugog perioda, voda se brže gubi isparavanjem. Ako istovremeno nema dovoljno novih padavina, rijeke i potoci počinju reagovati, a posebno su osjetljivi manji vodotoci i izvori – ističe Krajinović.

Problem je tokom ljeta dodatno naglašen malom količinom padavina. U augustu je u Gradačcu izmjereno svega tri litra kiše po kvadratnom metru, u Tuzli 6,3, Mostaru 8,7, a u Sarajevu 8,9 litara.

– To su količine koje jasno pokazuju koliko je padavinski period bio nepovoljan. Kada imamo samo povremene kratkotrajne pljuskove, oni mogu privremeno podići nivo nekog vodotoka, ali ne mogu riješiti problem dugotrajnog manjka vode – kaže klimatolog.

Raspored padavina

Krajinović upozorava da je upravo raspored padavina jedan od ključnih elemenata budućih klimatskih scenarija.

– Možemo imati veoma kišnu godinu, a istovremeno da u određenim periodima imamo ozbiljan problem sa sušom. Ako voda dolazi u kratkim i intenzivnim epizodama, a zatim imamo duge periode bez padavina, sistem trpi. Zemljište se suši, smanjuje se pohranjivanje podzemnih voda, a vodostaji opadaju – navodi on.

Posljedice niskih vodostaja ne odnose se samo na dostupnost vode.

– Kada su vodostaji niski, temperatura vode raste, smanjuje se količina kisika i slabija je sposobnost prirodnog razrjeđivanja zagađujućih materija. To predstavlja dodatni pritisak na vodene ekosisteme. Istovremeno, posljedice osjećaju poljoprivreda, vodosnabdijevanje i proizvodnja električne energije – objašnjava Krajinović.

Upozorenje: Jedan pljusak ne može zaustaviti sušu. Ustupljena fotografija 

On posebno naglašava da jedan jači pljusak ne znači automatski i kraj suše.

– Jedna obilna padavina može vrlo brzo napuniti korito rijeke, ali to ne znači da su obnovljene zalihe vode. Za oporavak su potrebne padavine koje će biti dovoljno obilne, ali i pravilno raspoređene kroz vrijeme, kako bi voda mogla prodrijeti u tlo i doći do podzemnih rezervi – kaže Krajinović.

Širi problem

– Sve češće govorimo o ekstremima – dugim periodima visokih temperatura i suše, ali i kratkotrajnim epizodama intenzivnih padavina. To znači da ćemo morati mnogo ozbiljnije planirati upravljanje vodom. Moramo štititi izvore, smanjivati gubitke u vodovodnim sistemima i čuvati prirodna područja koja zadržavaju vodu. Šume, zemljište, močvare i drugi prirodni sistemi imaju ogromnu ulogu u tome koliko vode ostaje u prostoru. Vodovodi, naselja, saobraćajnice i poljoprivredni sistemi koje danas gradimo morat će služiti i u uslovima koji će biti drugačiji od današnjih. Ako planiramo samo prema klimatskim uslovima iz prošlosti, rizikujemo da infrastruktura ne bude spremna za ono što dolazi – zaključuje Krajinović.