Banjalučanin za mjesec zaradio više od 288.000 KM

Radnik iz Banja Luke, zaposlen u oblasti ostalog novčanog poslovanja i posredovanja, ostvario je u jednom mjesecu neto prihod od čak 288.412 KM, čime je postao rekorder po visini pojedinačne prijavljene zarade u RS tokom prvih šest mjeseci ove godine.

Ovaj podatak potvrđen je za “Nezavisne novine” iz Poreske uprave RS. Za poređenje, prosječna neto plata u RS u junu iznosila je 1.682 KM, što znači da je navedeni iznos jednak približno 171 prosječnoj mjesečnoj plati.

Banja Luka dominira među najvećim primanjima

Podaci Poreske uprave RS pokazuju da se među pet najvećih pojedinačnih neto primanja sva nalaze kod radnika iz Banja Luke.

Na drugom mjestu nalazi se zaposlenik u sektoru informacionih tehnologija, koji je za jedan mjesec primio 225.168 KM.

Treće mjesto zauzeo je radnik zaposlen u oblasti ostalih ličnih uslužnih djelatnosti sa isplaćenih 151.314 KM, dok je četvrti na listi zaposlenik iz djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup ostalih mašina, sa primanjem od 148.734 KM.

Peto najveće pojedinačno neto primanje pripalo je još jednom radniku iz Banja Luke zaposlenom u oblasti novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 122.413 KM.

Svi navedeni iznosi odnose se na pojedinačne mjesečne neto isplate evidentirane u RS u prvoj polovini godine.

Ekonomisti upozoravaju na neuobičajene isplate

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se ovako visoka primanja mogu opravdati samo u rijetkim i izuzetnim okolnostima, poput velikih naučnih ili tehnoloških dostignuća.

“Mi takva otkrića nemamo, niti su registrovana niti zaštićena”, kazao je Stanić.

Prema njegovim riječima, moguće je da ovakve isplate nisu klasične plate, već da predstavljaju isplate po osnovu dobiti, dividendi ili drugih poslovnih aranžmana. Razlog za to vidi i u činjenici da je oporezivanje dobiti znatno povoljnije u odnosu na opterećenja koja prate redovne plate.

Stanić navodi da se kod ovakvih slučajeva može raditi o kombinaciji različitih faktora – od poslovnih uspjeha pojedinih firmi do aranžmana koji mogu biti povezani s institucijama ili poslovima koji se nalaze na granici sive ekonomije.

Dodao je da ovakvi iznosi nisu realni za uobičajeno poslovanje i da se ne mogu ostvariti samo na osnovu redovnog rada i standardnih poslovnih rezultata.

Potrebna promjena poreskog sistema

Stanić smatra da velika razlika između prosječne plate od oko 1.600 KM i primanja od gotovo 300.000 KM ukazuje na potrebu za drugačijom poreskom regulativom.

Prema njegovim riječima, brojne zemlje koriste progresivno oporezivanje, gdje se veća primanja oporezuju višim stopama, kako bi se smanjile ekstremne razlike.

U RS, kako navodi, isti poreski princip primjenjuje se i na prosječne zarade i na izuzetno visoka primanja, što može dovesti do velikih odstupanja.

“Takve isplate nisu uobičajene ni u razvijenim tržišnim ekonomijama. Posebno bi bilo problematično ukoliko se radi o iznosima koji se ponavljaju iz mjeseca u mjesec”, zaključio je Stanić.