Banjaluka ponovo dobija sahat kulu srušenu 1993: Niče spomenik od kulturnog i nacionalnog značaja

Pripremni radovi su u toku. Ova kula trebalo bi da bude vraćena na njeno prvobitno mjesto u blizini Ferhat-pašine džamije, gdje je srušena 1993 godine, nakon što je postojala više od 500 godina.

Srušena je 15. decembra, nekoliko mjeseci nakon rušenja Ferhadije zajedno sa drugim objektima u kompleksu srušene džamije.

Pravoslavni vjeroučitelj i student istorije Danijel Mihić, priča o značaju obnove Sahat-kule.

– Važno je kako za sam kulturno-istorijski identitet grada, tako i za međunacionalni odnos naših sugrađana. Banjalučka Sahat-kula je vjerovatno najstarija u BiH i imala je višestruku namjenu u vremenu kada su džepni časovnici bili “teški” luksuz – kaže Mihić za Srpskainfo.

Navodi da je Sahat-kula jedan od simbola grada, svjedok petovjekovnih događaja, prvorazredni spomenik kulture i nacionalno nepokretno blago.

– Možemo samo biti ponosni što nam se vraća sa svojih veličanstvenih 18 i kusur metara visine – ističe Mihić.

Sahat-kula u Banjaluci potiče iz 16. vijeka, preživjela je zemljotres 1969. godine, a srušena je u ratnom period.

Građanski i vjerski rat koji je bjesnio prostorom BiH odnio je više od 1.000 bogomolja i pratećih vjerskih objekata.

– U Republici Srpskoj su tokom rata porušene sve džamije, više stotina, što je civilizacijska sramota i trajna sjenka odbranbeno-otadžbinskog rata, ali dok rušenje vjerskih objekata možemo razumjeti i nikako opravdati, dotle je rušenje sata van svake, pa i te “ratne pameti”, a ako je neko mislio srušiti tekovine turske okupacije “trebalo je da sruši i 90 odsto današnjeg Kastela – priča Mihić.

Partneri za obnovu Sahat-kule su Vakufska direkcija BiH i Turska, koje će implementirati i finansirati projekat, Grad koji će sve pratiti s potrebnim dozvolama i Muftijstvo koje raspolaže dokumentacijom.

Protokol o saradnji potpisan je prošlog mjeseca, a prema preliminarnim procjenama, izgradnja bi mogla koštati nekoliko miliona maraka, ali ova cifra nije konačna, jer zavisi od projekta.

Nusret ef. Abdibegović, muftija banjalučki, kaže da obnova Sahat-kule budi nadu i ispunjava prazninu.

– Svaka gradnja, a pogotovo gradnja porušenog, u ovom slučaju obnova i izradnja porušene Sahat-kule budi emociju i daje nadu da slike mladosti i slike grada koje nosi pojedinac mogu biti razlog za ljudsu radost. Praznina onog što je porušeno u ovom slučaju je vidljiva za veliki broj građana Banjaluke koji, promatrajući minaret Ferhat-pašine džamije osjećaju nedostatak i prazninu Sahat-kule – rekao je muftija banjalučki.

On misli da možemo postojano živjeti ovdje, ići naprijed i liječiti rane zajedno sa svim ljudima dobre volje.

– Mnogi pogledi i uzdasi su ostajali na kazaljkama Sahat-kule i vjerovatno će oni biti razlog njene obnove. Raduje me da je postignuta i dostignuta klima radosti i susreta svih žitelja Banjaluke koja je iskazana višestruko u dosadašnjim obnovama, a posebno se potvrdila u radosti i želji obnove Sahat-kule – rekao je muftija banjalučki.

Još aktuelni gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić dao je svoju saglasnost za početak obnove Sahat-kule, a novoizabrani gradonačelnik Draško Stanivuković izjavio je da će nastaviti sve dobre započete projekte za vrijeme mandata njegovog prethodnika, u koje spade i obnova ovog objekta.

– Biće to još jedan svjetionik urbanog centra grada Banjaluke – istakao je muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović.

Objekat Sahat-kule bio je kompozicijski i koncepcijski usko povezan sa objektom Ferhad-pašine džamije i ostalim objektima stare Banjaluke.

Premda vrijeme tačnog nastanka nije poznato, najvjerovatnije je to 1587. godine, u vrijeme velikih građevinskih poduhvata Ferhad-paše Sokolovića u Banjaluci, novoj prijestonici novoformiranog Bosanskog pašaluka.

Ako je ova pretpostavka istinita, banjalučka Sahat-kula je bila najstarija Sahat-kula u Bosni i Hercegovini.