Batine kao odgojna mjera vraćaju se u škole jedne od najbogatijih zemalja

Singapurski ministar obrazovanja potvrdio je da nastavnici u određenim slučajevima smiju koristiti batine kao disciplinsku mjeru za problematične učenike.

„Naše škole koriste kažnjavanje batinamakada druge mjere nisu dovoljne, s obzirom na težinu prekršaja“, rekao je Desmond Lee u parlamentu u utorak, odgovarajući na pitanja o novim mjerama protiv vršnjačkog nasilja predstavljenima 15. travnja. Jedno od pitanja odnosilo se i na utjecaj kažnjavanja djece, uključujući učenike od samo devet godina, na mentalno zdravlje.

„Postoje strogi protokoli kako bi se osigurala sigurnost učenika. Primjerice, kažnjavanje batinama mora odobriti ravnatelj, a provoditi ga smiju samo ovlašteni nastavnici“, rekao je Lee zastupnicima. Novi okvir trebao bi se uvesti u singapurske škole od 2027. godine, piše CNN.

Dodao je da će škole pritom uzimati u obzir zrelost učenika i procjenjivati može li takva kazna pomoći djetetu da razumije ozbiljnost svojeg ponašanja i nauči iz pogreške.

„Škole same odlučuju hoće li koristiti ovu disciplinsku mjeru nakon procjene okolnosti prekršaja“, rekao je Lee.

Može li takav pristup pomoći u smanjenju vršnjačkog nasilja?

Prema njegovim riječima, pristup se temelji na istraživanjima koja pokazuju da djeca i mladi donose bolje odluke kada postoje jasne granice i konkretne posljedice za neprimjereno ponašanje. Tvrdi i da takav pristup može pomoći u smanjenju vršnjačkog nasilja.

Smjernice objavljene na internetskoj stranici Ministarstva obrazovanja navode da se batine mogu koristiti samo za kažnjavanje dječaka.

„Kažnjavanje batinama disciplinska je opcija isključivo za dječake i primjenjuje se samo kod težih prekršaja, kao krajnja mjera kada je to apsolutno nužno“, stoji u smjernicama.

Tjelesno kažnjavanje u školama posljednjih je desetljeća postalo sve rjeđe u mnogim dijelovima svijeta.

WHO poziva na ukidanje takve prakse 

Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da između četvrtine i polovice djece diljem svijeta doživljava tjelesno kažnjavanje u školama te poziva na ukidanje takve prakse.

„Posljedice tjelesnog kažnjavanja djece mogu trajati cijeli život i negativno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje, obrazovanje te društveno i profesionalno funkcioniranje“, upozorio je WHO u izvješću objavljenom u kolovozu 2025.

„Postoje snažni znanstveni dokazi da tjelesno kažnjavanje djece nosi višestruke rizike i nema nikakve koristi ni za djecu, ni za roditelje, ni za društvo“, dodaje se u izvješću.

Singapur, mali, ali iznimno razvijen i bogat financijski centar jugoistočne Azije, poznat je po svojim strogim zakonima.

Krajem travnja francuski tinejdžer optužen je za dva prekršaja zbog kojih bi mogao završiti u zatvoru do dvije godine nakon što je navodno polizao slamku na automatu za sok od naranče, a zatim je vratio u spremnik.

Nije prvi put da strani tinejdžeri imaju problema zbog strogih singapurskih zakona.

Jedan od najpoznatijih slučajeva dogodio se 1993. godine kada je Amerikanac Michael Fayuhićen zbog posjedovanja ukradenih stvari i vandaliziranja automobila sprejem.

Fay, koji je tada imao 18 godina, osuđen je na četiri mjeseca zatvora i šest udaraca štapom. Kazna je kasnije smanjena na četiri udarca nakon međunarodne bure i intervencije tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona.

Singapur je ipak proveo kaznu unatoč snažnom pritisku iz Washingtona, poručivši da je važno poštovati njihove zakone, čak i kada je riječ o stranim državljanima. Taj je slučaj nakratko narušio odnose između SAD-a i Singapura.