Besmislena kazna: Šta je milioneru platiti 1.000 maraka?

Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo je u potpunosti besmislen po više osnova, smatraju skupštinski zastupnici. Jedan od njih je što se od javnosti kriju podaci onih koji imovinu ne žele prijaviti. Za njih je tek predviđena kazna od 1.000 maraka.

Zastupnik Mahir Dević smatra da se ovaj zakon, prije svega, trebao usvojiti na državnom i na federalnom nivou.

– Zakon je potpuno besmislen. Imatu situacije da neki vijećnik u općinskom vijeću sa paušalom od 250 do 300 maraka treba popisivati imovinu koju je sticao proteklih 20 godina, koju je nasljeđivao od roditelja, imovinu od supruge. Zakon ide do općinskog vijeća, članova nadzornih odbora, a trebao se fokusirati isključivo na zastupnike, ministre i direktore javnih preduzeća. Zašto bi neko unosio podatke o imovini supruge i svojih roditelja – govori Dević.

Smatra da su izabrani zvaničnici ti koji trebaju položiti račun pred sudom javnosti tako što će u trenutku preuzmanja mandata prijaviti imovinu, a po isteku mandata ponovo prijaviti šta imaju “da se vidi da li tu postoji veliki nesrazmjer”.

– U praksi se dešavaju stvari koje su toliko bespredmetne da su smiješne. Jedna od njih je da oni koji ne prijave imovinu plate kaznu 500 maraka.

To je kao neka borba protiv korupcije, ali je zapravo šuplja priča – zaključio je Dević.

Zastupnik Muamer Bandić kaže da je jako degutantno donositi zakon za koji je zadužen “jedan ured pri Vladi KS”, odnosno Ured za borbu protiv korupcije.

– To nije organ koji je relevantan da raspolaže takvom vrstom podataka.

Pored toga što prijavljujete svoju imovinu, prijavljujete i onu svojih srodnika, a šta ako su oni protiv toga ili ako nemate saradnju ni komunikaciju s roditeljima? Mislim da to nije dobro riješeno. Svrha ovog zakona je nekog prekršajno kazniti da bi se ustvari punio budžet.

Kakva je to borba protiv korupcije. Onaj koji ima milione, šta je njemu platiti 1.000 maraka. Riječ je o najobilčnijem populizmu – kaže Bandić.

Zastupnica Marijela Hašimbegović kazala je da kaznene odredbe za lažno iznošenje informacija o imovini predviđaju kaznu zatvora od šest mjeseci do tri godine.

Također, ukoliko nosilac javne funkcije ne prijavi imovinu može dobiti novčanu kaznu od 1.000 do 3.000 maraka ili u ponovljenom prekršaju kaznu od 3.000 do 6.000 maraka, a prekršajne postupke pokreće Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom.

– Ovakav pravni okvir je obesmislio suštinu Zakona koji bi trebao imati za cilj prevenciju i borbu protiv korupcije. Ukoliko je cilj Zakona monitoring imovine tokom obavljanja javne funkcije, on je onemogućen jer naprosto plaćanjem kazne nosioci javnih funkcija izbjegavaju svoju odgovornost. Svi oblici djelovanja po pitanju prevencije i borbe protiv korupcije u zakonodavnoj strukturi, bilo da se radi o strategijama, akcionim planovima i zakonima, moraju imati svoju svrsishodnost i funkcionalnost. U protivnom ostavlja se pravni vakuum u kojem nosioci javnih funkcija i dalje bez većih sankcija mogu stavljati privatni interes ispred javnog i uzimati nadopuštenu korist – kazala je Margeta.

Direktor Ureda za borbu protiv korupcije pri Vladi KS Erduan Kafedžić izjavio je ranije da je rok za prijavu imovine od prvog do 28. februara ove godine.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE