Bez kontrole: Kiosci gutaju Sarajevo i prave ruglo

Na adrese svih sarajevskih općina otišli su upiti o broju postavljenih kioska na području općine i broju poslovnih prostora koji zjape prazni.

Ako ništa drugo, imat ćemo i službenu potvrdu onoga što se već godinama vidi golim okom, samo što će ovaj put haos biti uredno tabeliran. Ovi podaci, kada pristignu, pokazaće stvarnu sliku haosa koji govori sve o neplanskom razvoju grada.

Sporo se usvajaju regulacioni, urbanistički i prostorni planovi, a bez tih dokumenata teško je govoriti o sistemskom upravljanju prostorom, iako to, očigledno, ne sprječava da se prostor svakodnevno “upravo tako” i uređuje.

Paradoks je da se u takvom ambijentu, gdje nedostaje strateških planova razvoja, kiosci pojavljuju gotovo na svakom koraku, kao gljive poslije kiše, s razlikom što gljive ipak imaju neku prirodnu logiku rasta.

Istovremeno, brojni općinski poslovni prostori ostaju prazni mjesecima, pa i godinama, valjda čekajući bolja vremena ili hrabriju administraciju.

Umjesto da gradske i općinske vlasti prioritet daju oživljavanju tih prostora, podsticanju malih i srednjih preduzetnika da otvore radnje u postojećim objektima i time vrate život gradskim ulicama, često se bira jednostavniji put, izdavanje saglasnosti za postavljanje kioska na javnim površinama.

Takva praksa otvara ozbiljno pitanje ekonomske logike i javnog interesa. Kada općina izdaje dozvolu za kiosk na javnoj površini, a istovremeno ima prazne poslovne prostore u svom vlasništvu, ona ne samo da stvara konkurenciju sama sebi, nego i demonstrira neefikasan model upravljanja svojim resursima.

Time se indirektno podstiče nepopunjavanje postojećih poslovnih kapaciteta. Otvara se i pitanje zakonitosti u situacijama gdje postoje usvojeni regulacioni planovi.

Umjesto ad hoc rješenja, Sarajevo bi, barem u teoriji, trebalo krenuti obrnutim putem: usvojiti planove, napraviti analizu stvarnih potreba za kioscima i paralelno razviti politiku koja će stimulisati zakup postojećih poslovnih prostora.

Tek tada bi javna površina bila korištena kao dopuna urbanog života, a ne kao zamjena za neiskorištene gradske resurse – što bi, za promjenu, bio znak da grad ima plan, a ne samo improvizaciju koja se dobro snalazi sama sa sobom.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE