Portal 072info

Bez povećanja minimalne plate prijeti još veći egzodus radnika

Navodi da je poslodavcima jako teško naći, pogotovo, kvalitetnu radnu snagu te da to trpi cijeli krug u lancu.

U Bosni i Hercegovini je sve više primjetan nedostatak radne snage, upozorila je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Mersiha Ferhatović – Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.

“On se vidi u onom dijelu koji se tiče zapošljavanja, otvaranja radnih mjesta. Naši podaci, podaci iz naših kontakata s našim socijalnim partnerima, ali i s terena direktno, iz objekata, su takvi da smo unazad par godina imali situaciju da je prosječan broj ljudi koji je aplicirao na jedno otvoreno radno mjesto u trgovini bio 700. Mada smo imali i takvih slučajeva, naprimjer, kada se prilikom otvaranja velikih tržnih centara na jedno mjesto kasirke javljalo čak 3.000 ljudi od kojih čak više od pola su imali visoku stručnu spremu. Sada je situacija u posljednjim mjesecima dosta drugačija. Na jedno upražnjeno mjesto se javi stotinjak ljudi maksimalno”, naglasila je Ferhatović-Beširović.

Izostanak sistemskih rješenja

Navodi da je poslodavcima jako teško naći, pogotovo, kvalitetnu radnu snagu te da to trpi cijeli krug u lancu.

“Kada pogledamo ono što se dešavalo 2018. godine, kada to poredimo s godinama prije, mogu reći s obzirom da Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti BiH vodi bazu podataka o kršenju radničkih prava uopšte, a posebno u sektoru trgovine i usluga da je dugo godina mobing bio problem broj jedan. Prošlu, 2018. godinu, smo završili sa 570 slučajeva kršenja radničkih prava. Te slučajeve je prijavilo 340 ljudi, od čega su 299 žene. Ono što je vrlo specifično jeste da sada problem broj jedan postaju neplaćeni prekovremeni sati. Direktan razlog toga je prvenstveno veliki broj odsustva zbog bolovanja i onda nedostatak radne snage. Dakle, on se vidi i u procesu zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta, a bojim se i u onom svakodnevnom radu gdje danak opet trpe radnici”, podcrtava Ferhatović-Beširović.

Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH govorila je i o tome da li su poslodavci adekvatno odgovrili na nedostatak radne snage u smislu povećanja cijene rada.

“Vrlo direktno i otvoreno, nikakvih poboljšanja u smislu povećanja plata generalno nije bilo. Sistemskog nekog povećanja nije bilo. Ali, ako pogledamo podatke recimo o visini prosječne plate u ovom sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti tu su evidentni pomaci naprijed. Mislim da su posljednji podaci o visini plate u ovom sektoru bili za oktobar 2018. godine i prosječna neto plata je bila 653 KM. Ako pogledate isti period godinu ranije to je skoro za 50 KM više. Naša iskustva su takva da poslodavci povećavaju plate u ovom sektoru, međutim, i tu ima dodatna opasnost, a to je što se radi selektivno”, upozorava Ferhatović-Beširović.

Ferhatović-Beširović navodi da poslodavci biraju radnike za koje smatraju da su im potrebni i onda iznalaze razne načine da te radnike stimulišu.

“No, ne dešavaju se nikakva sistemska rješenja, što je s jedne strane opasno, a sa druge strane, naravno, podložno nizu zloupotreba. Jer, onda imate, između ostalog, diskriminaciju radnika na radnom mjestu pa radnici za koje poslodavci misle da vrijede više i dobivaju više, za razliku od drugih radnika koji nažalost ostaju na onom minimalnom iznosu plaće”, ističe Ferhatović-Bećirović.

Mala plata glavni razlog napuštanja radnih mjesta

Govorila je i o tome koji su to sektori u kojima je najizraženiji nedostatak radne snage u BiH, odnosno koja su trenutno najtraženija zanimanja.

“Mislim da je zanimanja prodavača stalno traženo pa čak i ako se pogleda uopšte broj radnika u ovom sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti, on se dosta malo, ali konstatno ipak, povećava. Ipak se otvaraju radna mjesta u tom sektoru mada mislim da taj problem nedostatka radne snage postaje sve više problem trgovine, nakon sektora saobraćaja koji je prvi mislim prošao tu pošast odlaska ljudi. Onda tu je i sektor građevinarstva koji također, vapi za radnom snagom. Naravno, kada je u pitanju sektor trgovine i uslužnih djelatnosti tu se traže onako, da tako kažemo, radnici na prvim linijama fronta, sami prodavači. Međutim, mislim da nedostaje stručnog kadra u smislu upravljačkog kadra, a i marketing je jako traženo zanimanje”, kaže Ferhatović-Beširović.

Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH navela je i šta su glavni razlozi i problemi zbog kojih radnici u BiH sve više napuštaju radna mjesta i odlaze prvenstveno u inostranstvo.

“Nekako iz naših kontakata, jer mi svako proljeće imamo te akcije da obilazimo naše članstvo, da vidimo s kojim oni željama, odnosno s kojim zahtjevima ulaze u novu godinu, i mogu reći da pitanje broj jedan koje se postavlja ovih dana posebno u velikim gradovima, s obzirom da trenutno idemo u velike gradove, jeste plata. To je ono što najviše boli radnike u ovom sektoru. U javnosti se jako puno govori o povećanju minimalne plate. Ono što su neke moji strahovi, bojim se da barem za radnike u ovom sektoru neki drugi dodaci na platu kao što su recimo prevoz na posao ili topli obrok su bili sastavni dio plate. Za nas je to jedan paket. I to je ono što radnik dobije na kraju mjeseca, tako da mislim da prva mjera o koja bi definitivno mogla da popravi stanje na bolje jeste povećanje minimalne plate. A, onda naravno sa tim poboljšanje nekih ostalih uvjeta rada koji su u ovom sektoru vrlo poznati”, kaže Ferhatović-Beširović.

Prema njenom mišljenju, to je rad u dane praznika, s obzirom da smo i u petak, na Dan nezavisnosti BiH, svjedočili da je većina prodavnica radila.

“Mislim da je to jedan od koraka, rješavanje tog pitanja, koji se pod hitno mora napraviti kako bi ovim radnicima povećao nivo dostojanstva, njihovog rada. To bi u konačnici bio motiv da više žele raditi u ovom sektoru nego što je to sada slučaj”, kaže Ferhatović-Beširović.

Radnici u realnom sektoru manje privilegovani od ostalih

U odnosu na druge sektore, kaže Ferhatović-Beširović, smatra da su radnici u realnom sektoru manje privilegovani, da se tako kaže, u odnosu na druge.

“I ranije sam upozoravala i govorila o situaciji koja je za nas u Sindikatu trgovine i uslužnih djelatnosti BiH jako bolna, a to je da postoji velika razlika između radnika u realnom sektoru i zaposlenika u javnim kompanijama. Nekako smo se potajno nadali da će se godinama ta razlika smanjivati međutim, bojim se da se ona ne dešava. Umjesto toga se konstantno dešava ta razlika, i to ne samo u nivou plata nego, između ostalog, i uvjeta rada. U realnom sektoru pa samim tim i u sektoru trgovine vrlo je lako dobiti otkaz u smislu da ste kao radnik izloženi nizu pravila koja morate slijediti i svako nepoštivanje tih pravila dovodi do toga da vi to radno mjesto izgubite. Za razliku od toga, kod zaposlenika u javnom sektoru postoji određeni nivo tolerancije, postoji definitivno bolje poštovanje zakonskih odredbi. A, u ovom sektoru, trgovine i uslužnih djelatnosti, to je konstantan problem”, navodi Ferhatović-Beširović.

S druge strane, upozorava predsjednica Sinidikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, kada se pogleda uopšte položaj radnika vidljivo je da radnici u trgovini s obzirom da su to većinom žene i da su većina onih koji rade u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti žene, po podacima sindikata upravo su žene te koje i većinom prijavljuju kršenja radničkih prava.

“Mislim da su one nekako najizloženije svim tim anomalijama koje ovaj sektor nosi. Bojim se da je trgovina već godinama sektor u kojem se nekako vide sve slabosti ovog društva pa samim tim su i radnici oni koji najveći teret i nivoa siromaštva i visoke nezaposlenosti i svih onih drugih problema koji su generalni problemi ovog društva, oni su ti koji to prvi nekako na svojoj koži osjete”, upozorava Ferhatović- Beširović.

Osvrnula se i na navode o povećanju prosječne plaće u BiH te stvaranje boljeg ekonomsko-socijalnog položaja radnika u BiH.

“Moje lično mišljenje, nisam ekonomski stručnjak, ali smatram da je nažalost prosječna plaća vrlo često uvjetovana plaćom u realnom sektoru. Ali, bojim se da je ovo posljednje povećanje vezano s činjenicom da smo imali izbornu godinu i da smo imali niz značajnih povećanja plaća u javnom sektoru s obzirom da je u pitanju definitivno izborna mašinerija koja itekako treba vlastima ove zemlje. Radnici u trgovini nisu izborna mašinerija, oni vrlo često čak i ne izlaze na glasanje s obzirom da rade po cijeli dan. Ali, između ostalog, su i bijesni na cijeli sistem, na sve ono što ih okružuje i vrlo često se to vidi i po nekim internim analizama koje smo mi radili koliko radnici u ovom sektoru uopšte učestvuju u političkom životu zemlje. Ali, kada su inače u pitanju plate u ovom sektoru, treba naglasiti da nije bilo nikakvih sistemskih, strateških povećanja. Mi smo kolektivni ugovor za ovu djelatnost za teritoriju FBiH potpisali prije dvije godine, 2017. i to za 2018. i 2019. godinu. Dakle, nije od tada bilo nikakvih povećanja tih izdvajanja za plaće. Ali, evo poslodavci se na razne načine dovijaju da zadrže te radnike koji zaista trebaju. Mislim da ne možemo sve ni fakturisati ni poslodavcima. Mislim da je definitivno u pitanju jedan krug koji se mora razbiti. Definitivno nam priča koja se nekako dugo vremena ponavlja u javnosti, ali vrlo malo konkretnih koraka ima u tom smislu, a to je smanjenje opterećenja koji idu na plate”, kaže Ferhatović-Beširović.

Rasterećenje obaveza na platu

Predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH smatra da je rasterećenje obaveza na platu prvi preduvjet da uopšte možemo govoriti o nekom značajnom iskoraku u smislu povećanja plata.

“Ono što sam čula u kontaktima s poslodavcima jeste da su oni spremni zaista vrlo direktno i vrlo otvoreno ući u tu priču. Dakle, ako se dese smanjenje opterećenja na platu da su poslodavci onda spremni da idu u korist radnika. Mislim da je to jedan od koraka koji u svakom slučaju mora biti dio nekih reformskih koraka onog momenta kada se konačno ponovno vratimo na priču o ekonomskim reformama”, ističe Ferhatović-Beširović.

Ako se ništa ubrzo ne poduzme kako bi se stanje radnika popravilo u BiH, Ferhatović-Beširović, upozorava kako bi se mogli suočiti s alarmantnim stanjem, odnosno još većim odlaskom ljudi iz BiH.

“Mislim da je to definitivno vrlo realna opasnost koja je već vidljiva. Prije nekoliko dana na nekoj radio stanici sam čula oglas trgovačke firme iz Hrvatske koja vrlo otvoreno promovira zapošljavanje, odlazak radnika iz ovog sektora iz BiH u Hrvatsku gdje im se nude izvanprosječna primanja, stimulacija, odnosno plaćanje svih ostalih troškova. Mislim da je to vrlo poražavajuće kada čujete jednu takvu reklamu i onda čujete uslove koji se nude, a znate šta ti radnici imaju u ovoj zemlji. Vrlo je izvjesno da će jako puno mladih ljudi, dakle onih koji su u potrazi za nekakom budućnosti. Generalno oni su ti koji su mislim prvi na meti i koji realno će biti i prisiljeni da takve uvjete prihvate”, upozorila je Ferhatović-Beširović

Podijelite članak
  • 39
    Shares