AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Pogoršanje epidemiološke situacije u drugi je plan ponovo potisnulo ekonomiju.

S posljedicama je suočen cijeli svijet, a one najteže osjetit će najslabije zemlje, poput BiH.

Amila Pilav-Velić, profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže da se svijet suočava s najvećom depresijom od 1930. godine, značajan broj zemalja je u recesiji, a jedina ekonomija koja je u prošloj godini ostvarila rast od 2,3 posto je Kina, koja bi, uz Indiju, taj trend mogla nastaviti i ove godine.

Drastične mjere

Kada se s problemima suočavaju ekonomske velesile, nije teško pretpostaviti šta očekuje BiH. Zbog pada ekonomije u 2020., prihodi od PDV-a manji su za 9,3 posto, izvoz za 12, a uvoz za 14,8 posto, pa Pilav-Velić oporavak ne očekuje u ovoj godini.

– Nedostatak vakcina i nepostojanje nikakve strategije u vezi s tim negativno utječu na ekonomiju, jer povjerenje investitora slabi, širi se ekonomski pesimizam, dok restriktivne mjere kriznih štabova postaju sve drastičnije i dugotrajnije. To smanjuje ekonomsku aktivnost. Također, neizvjesnost aranžmana s MMF-om dodatno pogoršava situaciju jer su naši budžeti projektirani tako da zavise od MMF-a – dodaje Pilav-Velić.

Ekonomista Draško Aćimović ističe da i prije, a posebno tokom pandemije BiH trpi ogromne posljedice zbog izostanka saradnje među entitetima.
Uzroci problema

– Na taj način uvoznim lobijima otvaramo prostor, a gubimo milijarde. Istovremeno, imamo priliku čuti izjavu predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije da ćemo biti “zatrpani” vakcinama, ne misleći na porodice hiljada umrlih koji su mogli biti spašeni da su došle vakcine. Nesaradnja među entitetima i disfunkcionalnost Vijeća ministara osnovni su uzroci naših problema – ističe Aćimović.

On poručuje da konačno moramo shvatiti da život bh. građana zavisi od vlastitih prihoda te da konačno moramo prestati s praksom svojevrsnog bojkota proizvoda koji dolaze “iz drugog entiteta” ili dijela BiH.
Očuvanje radnih mjesta

Pilav-Velić očekuje da fokus vlasti bude na podršci domaćim proizvođačima u očuvanju što većeg broja radnih mjesta. Kroz programe podrške domaćim kompanijama, malim poduzetnicima, pogotovo onima koji su ostali bez posla, strateške prioritete treba usmjeriti na zdrave sektore i jačati ih.

– Posebno se fokusirati na IT i namjensku industriju, jer tu postoji najveći potencijal, ali ne zaboraviti domaću farmaceutsku industriju – ističe Pilav-Velić za Avaz.