Bh. građani stežu kaiš!

Bh. građani stežu kaiš!

Trgovački lanci „Konzum“, „Bingo“, „Mercator“, “FIS Vitez”, „Interex“, „Delhaize“, „Moj Market“ i ostali u BiH lani su imali ukupni prihod od 4.344.551.792 KM, što je, prema dostupnim podacima, petina sveukupne privatne potrošnje u BiH. Podatak o prihodu trgovačkih lanaca je iz Konkurencijskog vijeća BiH, koje je analiziralo tržište trgovine namalo prehrambenim proizvodima i robom široke potrošnje.

Prema najnovijim podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, u 2014. bilježi se pad prometa u maloprodaji viši od dva posto, što govori da građani sve više stežu kaiš i na najosnovnijim životnim namirnicama!

Hrana i odjeća

Upitan šta se na osnovu maloprodajnog obrta prodajnih lanaca može zaključiti o potrošačkim navikama Bosanaca i Hercegovaca, ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić konstatira da, nažalost, u BiH ne postoje apsolutno pouzdani statistički podaci o konsolidiranom maloprodajnom obrtu na nivou BiH.

– Međutim, podaci o ukupnoj takozvanoj privatnoj potrošnji u vrijednosti višoj od 22 milijarde KM u prošloj godini upućuju na indiciju da je obrt ovih trgovačkih lanaca značajan, posebno ako se uzme u obzir da se uglavnom radi o maloprodaji u oblasti prehrane, hemijskih sredstava, odjevnih predmeta i slično. Ali, tako je bilo u prošloj godini – kaže Hurtić.   

Pojašnjava da se, prema najnovijim podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, u 2014. bilježi pad prometa u maloprodaji viši od dva posto, a slični trendovi zabilježeni su i u 2013. godini. Kako kaže, posebno visok pad bilježi se u oblasti prometa hranom, pićem i duhanskim proizvodima (od oko 4,4 posto).

Gubitak posla

– S druge strane, bilježimo rast štednje koja je u prvoj polovini 2014. bila za oko 10 posto veća u odnosu na isti period 2013. godine. Analizirajući ove podatke, možemo zaključiti da su građani smanjili potrošnju u korist štednje. To indicira da su izgubili povjerenje u ekonomski oporavak te da povećanom štednjom žele preduprijediti eventualni gubitak prihoda, naprimjer, zbog gubitka posla – objašnjava Hurtić.

Naglašava da je ovo izuzetno negativan trend za ekonomski oporavak zemlje, jer će smanjenje potrošnje, u nedostatku investicija i rasta zaposlenosti, dodatno staviti pritisak na profitabilnost mnogih preduzeća te obeshrabriti rast zaposlenosti.

Kako je potrošnja padala od 2008.

– Bez obzira na podatak o ukupnom maloprodajnom prometu trgovačkih lanaca, sasvim je sigurno da potrošnja domaćinstava, ali i preduzeća pada. Prema raspoloživim statističkim podacima, od izbijanja ekonomske krize (2008.) konsolidirana privatna potrošnja na nivou BiH opala je sa oko 85 posto, u odnosu na BDP, na oko 81 posto u 2013. – kaže Hurtić, konstatirajući da je to značajan pad.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE