Bh. građanima trebat će više novca za brašno, jaja, piletinu, ali i struju

Cijene osnovnih životnih namirnica neprekidno rastu već nekoliko decenija. No, to i ne bi bio takav problem da takav rast cijena prate i mjesečni prihodi, odnosno da rastu u skladu sa poskupljenjem.

– Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH, kaže kako prehrambeni proizvodi, ali i osnovni hemijski proizvodi koji svakom domaćinstvu trebaju, kontinuirano rastu.

– Cijene hrane i hemijskih preparata neprekidno rastu ne smo kada se promatra 2020. i početak ove godine otkako traje koronakriza nego su poskupljenja prisutna odranije.

Cijene životnih namirnica radi nekih makroekonomskih pokazatelja i elemenata koji postoje na tržištu, ne samo na domaćem nego i na regionalnom pa i svjetskom, utječu na samo formiranje tih cijena – kazao je Marić .

Što poskupljuje?

Nadležnost u ovoj priči imaju entitetske vlade i ministarstva trgovine koji mogu zaustaviti ne divljanje nego puzajući rast cijena, objašnjava ombudsman za zaštitu potrošača.

– Podsjetit ću da su prošle godine u trećem mjesecu kada je počela koronakriza, obje vlade, točnije oba entiteta, donijele odluku o zamrzavanju određenih cijena namirnica i drugih potrepština, no, nažalost, to zamrzavanje bilo je kratkoročnog karaktera i trajalo je nekih od mjesec do mjesec i pol dana, na što su se, s druge strane, udruženje trgovaca, proizvođača, prerađivača pobunile da na tome gube i svoju maržu i mogućnost poslovanja, pa su vlade povukle svoje odluke. Da su poskupljenja stalna, svjedoče i građani koje su na policama supermarketa dočekale više cijene brašna, šećera i ulja.

– Prije nekoliko dana kada sam otišla u trgovinu kupiti stvari koje mi svakodnevno trebaju, vidjela sam da mi je bilo potrebno više novca nego, recimo, mjesec prije. Samo su ulje i brašno poskupjeli za pola marke, a gdje su ostale stvari? Voće i povrće kupujem u rijetkim trenucima, ako mi dolaze djeca i unuci. Inače ga ne kupujem jer je preskupo. Jako teško se živi, da djeca u džep ne ubace koju marku, ne znam kako bih uopće živjela – priča nam razočarana umirovljenica iz Mostara.

Uz ulje, brašno i šećer, bh. građani već ovoga mjeseca mogli bi izdvajati više novca za piletinu i jaja. Tako će građani, umjesto trenutačnih osam maraka, za kilogram fileta uskoro izdvajati 9,60 maraka. Peradari u BiH objašnjavaju da su se morali opredijeliti na ovaj potez iz dvaju razloga. Prvi je što su skočile cijene stočne hrane na svjetskim burzama, a drugi što nisu dobili pomoć od države. Inače, kada dolazi do poskupljenja, onda idu lančane reakcije. Za očekivati je rast cijena i ostalih vrsta mesa i životnih namirnica koje su vezane za stočnu hranu, odnosno generatore rasta. Osim hrane, najavljena su poskupljenja i određenih usluga, pa bi, kako je i ranije najavljeno, građani RS-a već od aprila mogli plaćati višu cijenu električne energije.

Potrošačka raste

– Elektroprivreda će pokrenuti tarifni postupak, kao opskrbljivač, u Regulatornoj agenciji za energetiku i siguran sam da će, nakon analiza, u idućim mjesecima doći do povećanja računa za električnu energiju – rekao je ranije generalni direktor Elektroprivrede RS-a Luka Petrović.

Za razliku od RS-a, u FBiH građani su bar zasada pošteđeni jer nema nikakvih najava poskupljenja. Iz Elektroprivrede HZ HB kazali su kako neće podizati cijene struje krajnjim korisnicima.

– Iza nas je jedna hidrološki izrazito loša godina. Bilo je oborina nešto kratko krajem godine, a do toga gotovo ništa. No, bez obzira na to sve, Elektroprivreda HZ HB neće podizati cijenu električne energije krajnjim kupcima – kazala je Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija EP HZ HB.

I prodavači na tržnicama kažu kako nikada nisu imali manje kupaca. Potrošačka košarica u januaru iznosila je nešto više od 2000 KM, što je za oko 180 KM više nego u posljednjem mjesecu prošle godine. “Tihi” rast cijena osnovnih životnih namirnica vrlo izvjesno će se i nastaviti, a prosječna plaća nije dovoljna da pokrije ni osnovne životne potrebe prosječnog domaćinsta.