BH MAC: Najviše stradanja od mina desi se u proljeće, vodite računa kuda hodate

Povodom obilježavanja 4. aprila – Međunarodnog dana borbe protiv mina i stupanja na snagu Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina 1. mart 1999. godine, Centar za uklanjanje mina u BiH još jednom skreće pažnju na dugoročni problem minske zagađenosti u našoj zemlji, te ukazuje na potrebe intenziviranja pronalaženja dodatnih sredstava za njegovo rješavanje, saopćeno je BH MAC-a, prenosi bh. novinska agencija Patria.

Opšta procjena minske situacije u BiH, navode iz BH MAC-a, urađena 2012. godine, identifikovala je 1.417 ugroženih zajednica pod utjecajem mina/NUS-a.

Lokacije kontaminirane minama/NUS-om direktno utiču na sigurnost oko 540.000 gradana ili oko 15% od ukupnog broja stanovnika BiH.

Nova Opšta procjene minske situacije u BiH biće izvršena do kraja 2015. godine, u okviru II revizije Strategije PMD, koja treba da ukaže na novo činjenično stanje i da pokazatelje za buduće aktivnosti u ovoj oblasti.

Trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi 1.176,5 km2 ili 2,3% u odnosu na ukupnu površinu BiH. Definisano je još 9.185 minski sumnjivih mikrolokacija na kojima se, procjenjuje se, zaostalo oko 120.000 mina/NUS-a.

Trenutno se u BHMAC-u nalazi 4.500 projekata za operacije protivminskog djelovanja koje čekaju na realizaciju.

Najzagađenija područja u Federaciji su Srednje Bosanski kanton, Unsko Sanski, Zeničko Dobojski i Hercegovačko Neretvanski, odnosno područja Maglaja, Kladuše, Posavine i Tuzlanske i Dobojske regije, područje Broda, Šamca i Lopara.

Od početka protivminskog djelovanja u BiH 1996. godine, kada je sumnjiva površina iznosila 4500 km2, kombinovanim metodama protivminskih akcija (netehničke i tehničke metode) do sada je oslobođena površina od oko 1200km2, 169 km2 je očišćeno, a pronađeno je 59.789 PP mina, 8252 PT mina i 54270 NUS-a.

U periodu 2009. – 2013. godina, za protivminsko djelovanje u BiH su prosječno izdvojena finansijska sredstva u iznosu od 45 miliona KM godišnje. Od toga, iz donatorskih sredstava prosječno je obezbjeđeno 25 miliona KM, a iz svih domaćih izvora 20 miliona KM. Na žalost to je tek oko 50 % od plana, što je i osnovni razlog sporosti procesa.

Podsjećamo, Bosna i Hercegovina se kao zemlja potpisnica Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina/Otavska Konvencija, na trećoj Revizijskoj konferenciji održanoj prošle godine u Maputu, obavezala da će povećati budžetska izdvajanja u cilju ispunjenja preostalih obaveza u sprovođenju protivminskog djelovanja, jer je preduslov za ispunjenje ciljeva zacrtanih Strategijom protivminskog djelovanja da lokalne vlasti preuzmu veću ili potpunu odgovornost za ovu oblast.

Od 1996. godine, skrivene u zemlji, mine uzimaju živote, a do danas je od ovih naprava stradalo 1.732 osoba, od čega 603 smrtno.

Iz BH MAC-a navode kako je statistika pokazala da se najviše nesreća dešava početkom proleća, pa stručnjaci za mine skreću pažnju na stanovnike koji žive ili se kreću u blizini minski sumnjivih područja, da poštuju postavljene oznake, jer nepoštivanje, uništavanje ili otuđivanje oznaka za nekoga može biti kobno.

Nap.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE